U podnožju Ozrena čuvaju tradiciju kozjeg sira

U podnožju Ozrena čuvaju tradiciju kozjeg sira

U podnožju planine Ozren u Milinom Selu čuvaju tradiciju proizvodnje kozjeg sira. Tu je smještena farma “Milo Selo” na površini od 25 hektara netaknute prirode gdje postoje izvrsni uslovi za proizvodnju hrane po organskom principu.

Amra Brkić i Zlata Begić sa ove farme kažu da pored direktne imaju i online prodaju, te isporuku na kućnu adresu za Tuzlu i Lukavac. Rade sa trgovinama zdrave hrane u Tuzli, Sarajevu i Mostaru, a prodaja se odvija i putem trgovačkih lanaca širom zemlje. 

 – Zbog sve veće zastupljenosti hrane sumnjivog kvaliteta na našem tržištu i zanemarivanja domaćih proizvoda, kao i proizvoda od kozjeg mlijeka, koje je daleko kvalitetnije i zdravije od kravljeg, kompanija Imel iz Lukavca 2016. godine odlučila se za pokretanje agroproizvodnje i uzgoj koza poštujući principe organske proizvodnje – kazala je Brkić.

U narednom periodu, kako je dodala, planiraju implemetirati proces proizvodnje za povrće i voće, odnosno vršiti preradu voća i povrća u vlastitom proizvodnom pogonu, s obzirom na to da su im proizvodni kapaciteti povećani za 200 posto uz kooperantsku saradnju.

– Prerađujemo kozje mlijeko tako da u ponudi imamo preko deset vrsta sireva, kozjeg jogurta, mlijeka, sirutke. Zatim tu je plasteničko sezonsko povrće koje je proizvedeno po principima organske proizvodnje kao i sezonsko voće. Ljubiteljima zdrave hrane možemo ponuditi slatki i kiseli jabukov pekmez proizveden od sto posto soka jabuke kao i jabukovo sirće. Također, na farmi se nalazi i pčelinjak iz kojeg nudimo livadski med. U nešto manjim količinama u ponudi je zimnica-salate kao i sok od paradajza. Pored svega navedenog na farmi se nalazi i izletište koje je otvoreno za sve zaljubljenike prirode i prirodnih igara. Želimo ponuditi nešto više, kako bi ovaj kraj bio prepoznat i po agroturizmu – navela je Begić. 

Baviti se agroproizvodnjom u skladu sa organskim principima predstavlja veliki izazov na domaće proizvođače. Sam proces proizvodnje je teži u odnosu na konvencionalnu proizvodnju jer traži da kako hrana za koze, tako i prehrana za biljke bude od prirodnih gnojiva. 

 – Kada proizvedete proizvod koji možete konzumirati odmah po branju bez da ga operete i kada to učine djeca koja dođu u posjetu farmi predstavlja izuzetno zadovoljstvo. Proizvoditi kozje mlijeko, sireve, jogurte bez dodataka aditiva je umjetnost jer morate voditi računa o rokovima trajanja, ali konzumiranjem takvih proizvoda vi produžavate sebi i drugima život. Vratiti se tradicijskim vrijednostima i običajima na ovim prostorima koji su zaboravljeni naša je želja i cilj. Bosna i Hercegovina ima kapaciteta kako za agroproizvodnju tako i za ruralni turizam samo treba bolja podrška i sistematizacija – zaključila je Brkić.

Farma “Milo Selo” će uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta imati priliku predstaviti svoje proizvode na nekoliko prezentacija u Sarajevu u narednom periodu, a ovaj vrijedni tim poručuje da imaju kvalitet i jedinstvenost potrebnu da se nametnu na domaćem tržištu u skorijoj budućnosti.

Previous Od male porodične kompanije do najvećeg ribogojilišta u centralnoj Bosni
Next Šarović u Ankari: Dogovoren nastavak izvoza 3.000 tona mesa u Tursku do kraja godine

You might also like

NAŠI LJUDI

Dizajneri iz Bosne i Hercegovine koji su postali zvijezde autoindustrije

Volimo Ferrarije i Lamborghinije, a možda ih nismo ni vidjeli uživo, kamoli vozili. Ono što volimo jeste njihov izgled, a da toga nismo ni svjesni. U državama koje nemaju autoindustrije,

Ekonomija/Biznis

Novi posao Energoinvesta u Tanzaniji vrijedan 53 miliona dolara

  Energoinvest, d.d. – Sarajevo je jučer dobio zvaničnu pisanu obavijest od strane Elektroprivrede Tanzanije (TANESCO – Tanzania Electric Supply Company) o izboru za najboljeg ponuđača i dodjeli ugovora za izgradnju trafostanica u

Ekonomija/Biznis

Najvažniji sektor privrede naše države bilježi povećanje zaposlenosti

Zaposlenost u metalskom i elektro sektoru Federacije Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2019. porasla je za 4,2 posto i kako bi se nastavili pozitivni trendovi iz 2017. i 2018.