‘Iredentisti koji žele da zapadna Hercegovina bude dio Hrvatske su nam OK, a skače se na provokaciju u Rijeci’

‘Iredentisti koji žele da zapadna Hercegovina bude dio Hrvatske su nam OK, a skače se na provokaciju u Rijeci’

Tačno stotinu godina otkako je Gabriele D'Annunzio s paravojnim postrojbama crnokošuljaša umarširao u Rijeku i potom proglasio nezavisnu državu pod nazivom Talijanska uprava za Kvarner, italijanska iredenta pokazala je da ne spava te je u orkestriranoj simboličnoj akciji isticanja zastava Kraljevine Italije obilježila nemili događaj u tom hrvatskom gradu. Njihova akcija uznemirila je duhove i u Italiji, posebno zato što se poklopila s otkrivanjem spomenika tom nacionalističkom političaru bliskom fašistima u Trstu.

Vjeran Pavlaković, vanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, sudjelovao je prošle sedmice na konferenciji o ovom kontroverznom italijanskom pjesniku i političaru u mauzoleju Vittoriale, podignutom na obalama jezera Lago di Garda njemu u čast, a koji neki kritičari nazivaju fašističkim lunaparkom.

Pavlaković objašnjava za tportal da mu je došao poziv za sudjelovanje zato što su se u Italiji pojavili novi, mladi povjesničari koji žele da se čuje i druga strana kad se razgovara o D'Annunziju, iako je oko 80 posto prevladavao stari narativ.

‘Ipak, korak naprijed je to što su došli i hrvatski povjesničari, da se otvori i pogled s te strane. Podigli su i hrvatsku zastavu i intonirana je ‘Lijepa naša’. Bio je to pokušaj da se o tim događajima razgovara na znanstvenoj razini. Nažalost, imamo javne provokacije koje urušavaju taj pokušaj’, kaže Pavlaković.

D'Annunzio je još uvijek za Talijane veliki simbol talijanskog nacionalizma. Utječe na ulazak Italije u Prvi svjetski rat, a sa svojim jurišnicima okupirao je Rijeku prije točno 100 godina i jedan dan. Gradom je diktatorski upravljao sve do siječnja 1921. Poslije postaje nacionalnim pjesnikom fašističke Italije.

‘Fašistički režim Benita Mussolinija još ga je za njegova života, a pogotovo nakon njegove smrti, vezivao uz sebe’, objašnjava Pavlaković.

No postavlja se pitanje li D'Annunzio zaista bio fašista.

‘On je bio nacionalista, šovinista, seksista i puno drugih stvari jer je promicao kult nasilja i sve je to problematično, ali mislim da se u medijima malo razbacujemo riječju fašista. On je odvojen od toga, ali ne treba se zbog toga pozitivno odnositi prema njemu’, smatra Pavlaković.

Italijanska historiografija, napominje, želi odvojiti D'Annunzija od Mussolinija, što je možda i povijesno korektno, ali ignorišu druge stvari. Pavlaković ističe kako je to za Italijane bilo slavno razdoblje, ali zbog toga ne smiju zanemariti da je bilo popraćeno nasiljem i žrtvama te bi trebali, napominje, promatrati stvari i s druge strane.

‘Moje izlaganje je bilo s te druge strane’, objašnjava.

Slaba je tačka to što se hrvatska historiografija nije bavila D'Annunzijem jer je bio simbol fašizma, posebno kad smo bili dijelom Jugoslavije. Pavlaković smatra da njegovo djelo možemo gledati i s druge strane, a istodobno ga ne rehabilitirati jer iza sebe ima mnogo lošeg. Okupacija Rijeke bila je nasilna, ističe, i predstavljala je vrstu nacionalističkog šovinizma koji je postavljao italijansku kulturu ispred, kako su smatrali, niže slavenske kulture.

Događaj u Rijeci, smatra Pavlaković, marginalan je incident.

‘Širi problem su ukupni populizam i nacionalizam u cijeloj Evropi, a ne samo u Italiji’, smatra , ističući da je i Hrvatska puna iredentista koji žele da zapadna Hercegovina bude dio Hrvatske.

‘U našem diskursu to je nešto prirodno, ali kad neko drugi to radi, to je fašizam. Problem je u tome što nemamo jasan stav da budemo kritični prema bilo kakvom nacionalizmu i da guramo naprijed sferu tolerancije’, smatra Pavlaković, naglašavajući da je bit nacionalizma stav da je ono što radiš prirodno i normalno, a sve što drugi rade ispada fašizam u tvojim očima.

Tako je normalno, objašnjava, kad se slavi Darija Kordića i pjevaju pjesme o “Herceg-Bosni”, ali kad neki Italijan pjeva o Rijeci, nije tako. Smatra da svako prvo treba početi od sebe, pa kad se pojave ovakve ekstremne stvari, možemo ih zajedno kritikovati. ‘A ne da svako kritikuje tuđe nacionaliste, a svoje njeguje’, poručuje Pavlaković.

Tako Italijani tvrde da se spomenik D'Annunziju u Trstu diže njemu kao pjesniku.

‘U redu, neka bude spomenik pjesniku, ali ne može biti otkriven na datum koji se poklapa sa 100. godišnjicom okupacije Rijeke. Riječ je o očiglednoj i otvorenoj provokaciji. To je kao da se podiže spomenik Mili Budaku zbog knjige ‘Ognjište’, a otkrivanje se predvidi za 10. taprila’, zaključuje Pavlaković.

Previous Haris Medunjanin: Spreman sam za povratak u reprezentaciju
Next Plata duplo veća: Medicinari iz RS sve više dolaze na rad u FBiH

You might also like

NAŠI DANI

Ilidža obilježava Dan reintegracije

Zastava sa ljiljanima na zgradi Općine Ilidža zaviorila se 12. marta 1996. uz skinute table RS sa objekata Općine i policijske stanice. Od tada Ilidža proslavlja taj dan kao svoj

NAŠI DANI

Kongres SAD-a i Evropski parlament usvojili Rezoluciju o Srebrenici: Počast žrtvama Genocida i agresije

Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je usvojio Rezoluciju o Srebrenici, kojom se zločin iz jula 1995. godine definira kao genocid. Rezolucijom 310, koju je Kongres SAD-a usvojio bez

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Suđenje Stanišiću i Simatoviću: Policajac iz Srbije palio kuće u Istočnoj Bosni

  Svjedočeći na haškom procesu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju, optuženim za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, bivši policajac iz Srbije potvrdio je u četvrtak kako je u martu 1993. godine