Naučni skup u Zenici o temi ‘Šta je nama Kulin ban’

Naučni skup u Zenici o temi ‘Šta je nama Kulin ban’

Okruglim stolom na temu “Šta je nama Kulin ban”, koji je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, Forum građana Zenice i s aspekta nauke dao je svoj doprinos obilježavanju 830. godišnjice od objave Povelje Kulina bana.

Profesor tog fakulteta dr. Dževad Drino, koji je predavao na temu “Historijski značaj vladavine Kulina bana u kontekstu državno-pravnog razvoja savremene Bosne i Hercegovine”, istakao je kako Kulin ban nije prvi vladar, ali je prvi koji se potpisuje sa “dominus”.

– On se potpisuju kao gospodar Bosne, koji izdaje međunarodne dokumente, potpisuje ugovore… i njegovo je djelo neosporno utkano u temelje bosanske državnosti. Ali, 830 godina Povelje svjedoči o njenom historijskom značaju ne samo za Bosnu, nego i za slavenski svijet. Povelja je 50 godina starija nego slični dokumenti u Njemačkoj, a gotovo istovremeno se izdaju dokumenti sličnog tipa na području južne Francuske, Španije… – podvukao je profesor Drino.

Njegov mlađi kolega, doc. dr. Mirza Džananović napomenuo je kako je Kulin ban prvi bosanski vladar koji je državu zaokružio ne samo teritorijalno, na što se uvijek skreće pažnja, nego i u administrativno-upravnom sistemu.

– To je nešto što nam i danas nedostaje. Država Kulina bana imala je tačno uređen sistem, hijerarhiju, organe i institucije koje su trebale da provode tu politiku na terenu. To se vidi i iz Povelje. Srednjovjekovna Bosna bila je politički, ekonomski i kulturološki u potpunosti uključena i u ono što danas nazivamo zapadnom Evropom pa je morala da pristane i na „pravila igre“ koja su vladala u zapadnom svijetu – podvlači Džananović, koji je izlagao na temu “Identitet Zenice u 20. stoljeću sa akcentom na historijsku baštinu”.

Novi identitet Zenice, napomenuo je Džananović, isključivo se vezuje za industriju i radništvo, ali da industrije i radništva danas ima jako malo pa bi taj grad, po njegovom mišljenju, mogao svoj novi identitet potražiti i u prošlosti.

– Prvenstveno u srednjem vijeku, kada se prvi put i pominje ime Zenice. Samo ću podsjetiti na činjenicu da prostor Zenice i Zeničko-dobojskog kantona pokriva teritoriju koja se u starijoj literaturi nazivala pravom Bosnom. Dakle, to je prostor koji je izrazito bogat kulturnom baštinom. Međutim, u isto vrijeme ZDK je jedan od rijetkih kantona koji nema arhiva, nema zavoda za zaštitu spomenika niti bilo koje druge institucije koja bi se bavila zaštitom kulturne baštine – podsjeća Džananović.

Dodaje kako je jedan od ciljeva i ovog okruglog stola bio da se to što prije situacija u tom pogledu promijeni, kako bi Zenica i ZDK dobili institucije koje „zakonski, patriotski i društveno u svakom drugom smislu mora da ima“.

Predsjednik Skupštine Foruma građana Zenica Vladimir Franjić napominje kako FGZ od 2003. godine “počinje pričati o Kulinu banu”, ali da Zenica ima vrlo interesantne historijske događaje, o kojima se ne priča dovoljno niti se prezentiraju na način kako bi to trebalo.

– Mi pokušavamo ovu društvenu zajednicu i državu ubijediti da je to vrlo bitno za sve nas te da je početak državnosti Bosne, praktično, počeo ovdje, u ovoj dolini rijeke Bosne. Treba se odvojiti i vremena i sredstava da bolje upoznamo svoju historiju te da shvatimo otkad ova država postoji – kaže Franjić.

Na području tog grada, 8. aprila 1203. godine objavljena je i čuvena Bilinopoljska izjava poglavara crkve bosanske, a u junu 1964. godine pronađena je i Ploča Velikog sudije Gradješe, koja datira iz 12. stoljeća.

Međutim, kako ističe Franjić, nakon pronalaska te ploče, na lokalitetu u naselju Podbrežje, nikada nisu nastavljena arheološka istraživanja, koja bi mogla otkriti još neka svjedočanstva o životu tadašnje države Bosne.

Predavači na današnjem okruglom stolu bili su i zenički profesor povijesti u Katoličkom školskom centru “Sveti Pavao” Dragan Gavran, zatim Alen Karamehić iz Muzeja grada Zenice te turistički vodič Afan Abazović.

Naučni skup u Zenici o temi 'Šta je nama Kulin ban'

Okruglim stolom na temu "Šta je nama Kulin ban", koji je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, Forum građana Zenice i s aspekta nauke dao je svoj doprinos obilježavanju 830. godišnjice od objave Povelje Kulina bana.Više na: www.federalna.ba/bhs/vijest/292715

Gepostet von federalna.ba am Dienstag, 29. Oktober 2019
Fena/FTV

Previous Sejfo Šehović na SP-u uz prvo mjesto oborio i svjetski rekord
Next Potekle prve zlatne kapi maslinovog ulja iz stolačke uljare

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Robert De Niro u Sarajevu, posjetio i Tunel spasa

Holivudski glumac Robert De Niro danas je stigao u glavni grad BiH, a nakon ručka u centru grada, glumac je odlučio posjetiti “Tunel spasa”. Posjetio je i Zlatište i Jevrejsko

NASLIJEĐE

Kuća Gradaščevića – historijski spomenik Gradačca i Bosne i Hercegovine /Foto/

Kuća Gradaščevića, u kojoj živi potomstvo rahmetli Mustaj-bega Gradaščevića, unuka H.Bećirbega Gradaščevića, brata Husein-kapetana Gradaščevića, sagrađena je 1786.godine, u doba Osman-kapetana Gradaščevića.   Facebook   Facebook   Facebook   Facebook

NASLIJEĐE

Municipium S: Misteriozni rimski grad nadomak Pljevalja

Na lokalitetu Komini kod Pljevalja djelimično je istražena nekropola zagonetnog arheološkog lokaliteta, uz antičku Duklju svakako najvažnijeg antičkog nalazišta u Crnoj Gori. Pretpostavlja se da je nekropola pripadala gradu Splonumu,