Predstavljena knjiga izabrane poezije Ćamila Sijarića

Predstavljena knjiga izabrane poezije Ćamila Sijarića

Promocija knjige “Šetnje po Šipovicama” – zavičajna poezija Ćamila Sijarića u izboru književnika, povjesničara kulture Faruka Dizdarevića, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini upriličena je u Rektoratu UNSA.

Promocija je posvećena obilježavanju 30 godina od smrti književnika – akademika Ćamila Sijarića.

Prisutnima su se obratili rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj, autor knjige, Hadžem Hajdarević i Gradimir Gojer.

Gojer je govoreći o ovom izboru Sijarićevog stvaralaštva istakao da priređivač Faruk Dizdarević ovom knjigom otkriva jedan novi svijet.

-Jedan svijet koji je izgleda Ćamila Sijarića pripremao za poetske suštine proze. Jer su ove pjesme nastajale u raznim životnim dobima i one označavaju i rast Ćamila Sijarića kroz vrijeme – kazao je Gojer.

Gojer je također kazao da je riječ o poetskom svijetu koji je životan koliko i domaštan, te da je Sijarić ga svojom poetskom imaginacijom dograđivao to do mjere da je stvorio jedan potpuno autentičan svijet koji ne robuje samo njegovom zavičaju.

Autor izbora Sijarićeve poezije Faruk Dizdarević  je istako da i u stručnim krugovima postoji mišljenje da je Ćamil Sijarić prozni pisac, dodavši da Sijarić jeste prozaista ali i da je poeziju pisao još od mladih dana.

-On je objavljivao poeziju. To nije  bila poezija koja se piše po sveščicama, nego je bila objavljivana po relevantnim časopisima. Ćamil Sijarić pisao je poeziju do kako se kaže posljednjeg dana – rekao je Dizdarević.

Dizdarević je naveo da je napravio izbor iz Sijarićeve zavičajne poezije, koja je još manje poznata, koja nije bila objavljivana u časopisima. On je istakao da je Sijarićeva poezija izazvala veliko interesovanje i u stručnim krugovima te je opisao kao prekrasnu i izuzetnu, istakavši da ona govori o jednoj širokoj lepezi tema.

Ćamil Sijarić je rođen 18. decembra  1913. godine u selu Šipovice.

Osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, nakon čega je prešao na studije prava u Beogradu. Diplomirao je 1940. godine, a za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banjoj Luci. Za sekretara Suda narodne časti u Banjoj Luci izabran je 1945. godine, potom je bio novinar lista “Glas” i dramaturg Narodnog kazališta u Banjoj Luci.

U Sarajevo je prešao 1947. godine te radio u redakciji lista “Pregled”. Nakon toga je bio u glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji “Zadrugara”. U literarnu sekciju Radio Sarajeva je prešao 1951. godine i tu je ostao sve do umirovljenja 1983. godine. Umro je 6. decembra  1989. godine.

Previous Prozori i vrata iz Srebrenika krase objekte širom Evrope
Next Nato avioni letjeli granicom duž Drine

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Indijci sedmično čitaju više od 10 sati, u Evropi knjigu najviše vole Česi

Indija, Tajland i Kina prednjače na listi zemalja čiji su stanovnici najposvećeniji čitanju knjiga. Stanovnik Indije sedmično u prosjeku odvoji više od 10 sati na čitanje, piše Anadolu Agency (AA). 

KULTURA I UMJETNOST

Knjiga ‘Stećak’ autora Gorčina Dizdara predstavljena u Sarajevu

  Knjiga “Stećak” autora Gorčina Dizdara o jedinstvenim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima Bosne i Hercegovine, predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Autor Dizdar

KULTURA I UMJETNOST

Hivzija Hasandedić – velikan koji se nije zatvorio u političke granice

  Hivzija Hasandedić je bio intelektualna i ljudska veličina, samozatajni arhivista, poliglot, teolog, etnolog, istraživač, historičar, osmanista, historičar književnosti, hroničar, literata, muzeolog, geneolog, prevoditelj, interpretator izvora i profesor koji je