U Podgorici promovisan Rječnik bosanskog jezika

U Podgorici promovisan Rječnik bosanskog jezika

U organizaciji Bošnjačkog vijeća Crne Gore, u Podgorici je večeras održana promocija Rječnika bosanskog jezika, autora prof.dr. Dževada Jahića, javlja AA.

U prepunoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika.

Govoreći o Rječniku bosanskog jezika, profesor književnosti Suljo Mustafić kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda.

“Jezička kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, već opšte dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rječnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statistička norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u članu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezičke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku”, kazao je Mustafić.

Da se postojanje jednog jezika ne može negirati kao što se to radi danas, kazao je Emir Zlatar.

“Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a čak su i njega pokušali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez država, ali nema naroda bez jezika”, kazao je Zlatar.

Autor izdanja Rječnika bosanskog jezika Dževad Jahić, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezičkih sloboda, prava na vlastitu riječ, prava na svoj kulturni identitet.

“Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi čuva i pohranjuje u sebi ono što je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovišemo rječnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne možemo nazvati svoj jezik tuđim imenom. To je naučni pristup, i to je pristup ljudi koji istražuju pojave“, kazao je Jahić.

O rječniku je govorila i profesorica Tatjana Đurišić-Bečanović.

Večerašnjem skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i između ostalih Rafet Husović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne ličnosti.

Previous U septembru oko 170 hiljada registrovanih turista; 8,5% više u odnosu na isti mjesec lani
Next Reakcije na izjave predsjednika Francuske: Pravdanje odluke da se zaustavi evropski put zemalja sa muslimanskom većinom na Balkanu

You might also like

KNJIŽEVNOST

Historija Bosne i Hercegovine u djelima akademika Galiba Šljive (Video)

  Društvo historičara Tuzla i Akademija društveno-humanistipčkih nauka Tuzla organizirali su jednodnevni naučni skup naziva ”Historija Bosne i Hercegovine u djelima akademika prof. dr. Galiba Šljive.” Uz to su promovirana

INTERVJU

Kada čovjek proživi sve ono što su ljudi u Sarajevu preživjeli, teško da se može vratiti u sentimentalnost prošlih vremena

  Moj dragi Rade me je zamolio da napišem tekst o sjećanju na ona vremena i još ponešto. Piše: Rade Radovanović, Danas Probao sam – ne ide. Probao opet –

KNJIŽEVNOST

Safvet-beg Bašagić: Jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja 19. i početka 20. vijeka

  U listu ‘Novi behar’ ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a