Hamdija Mulić (1881–1944.), prvi pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini

Osmog januara navršava se 72 godina od smrti Hamdije Mulića učitelja, književnika i prvog bosanskohercegovačkog pedagoškog pisca. Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom Konjicu, a Nižu gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Sarajevu, gdje je i umro 8.januara 1944.godine.

Kao učitelj službovao je u Konjicu i Hrasnici, a od 1913. godine pa do mirovine, radio je u Sarajevu.Uz učiteljsku službu predavao je pedagoške predmete u Učiteljskoj školi i Gazi Husref-begovoj medresi. Sarađivao je u časopisima:Behar, Pobratim, Smilje, Gajret, Biser, Školski vjesnik, Učiteljska zora, Pravda, Novi behar i dr. U listu Behar objavio je tridesetak priča, zabilježio isto toliko narodnih pjesmama i više  pripovijetki. Jedan broj književnih radova objavio je pod pseudonimom Ata Nerćes.

Kako je Hamdija Mulić pisao o odgoju i značaju knjige u prosvjećivanju, govore mnogi njegovi tekstovi koji su i danas aktuelni.

«Ima inteligentnih ljudi, koji se kite znanjem i umiećem, ali pravo ne shvaćaju plemenitu svrhu na zemlji, te su sa etičkog stajališta pravi idioti…Svrha je pravoga odgoja da se u odgajanicama obrazuje samo onakav inteligent, koji će im dati sigurnu sposobnost da mognu razlikovati dobro od zla; da im dobro izlazi iz duše, kao da i iz duše mrze sve ono, što nije dobro za nj, ni za druge…
Nije dosta samo natrpati dječju dušu znanjem, nego treba da i najmanji dio nauke utječe na dobar odgoj mladeži…» pisao je rahmetli Hamdija Mulić.

(mojkonjic.com/MiruhBosne)

Previous Žrtve “čestitale“ Dan RS-a Dodiku, Ivaniću, Vučiću: Naša je obaveza da ne šutimo...
Next Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu

You might also like

HISTORIJA

Na zapadnom obronku Trebevića dokaz života od eneolita, pa sve do kraja VI stoljeća

Na zapadnom obronku Trebevića nad Sarajevom smješteno je Debelo brdo, najznačajnije arheološko područje na kojem je nađeno prahistorijsko gradinsko naselje, antički i kasnoantički odbrambeni objekat. Kao takvo 2005. godine je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH. Danas ove

HISTORIJA

Obnavljanje bosanskog kraljevstva (1465-1476.)

Smatra se da je kraljeva rezidencija bila u Vranduku. Imao je svoju vlastelu i ekonomski imunitet na svom području. Na kraljevom području nije bilo dvovlašće, niti se osmanska vlast protezala

HISTORIJA

Bosančica, begovsko pismo, bukvica, ćirilica…

Rasprostranjenost upotrebe ovog pisma podudara se sa rasprostranjenošću bosanske srednjovjekovne države. Na taj se način bosančica upotrebljavala i u Novopazarskom sandžaku. Među bosanskim muslimanima bosančica je bila najviše raširena u begovskim