Vijest da Albanija planira formiranje nove muslimanske države objavljena je nedavno u The New York Timesu. Potom je i albanski premijer Edi Rama predstavio tu ideju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Buduća bektašijska država bi se nalazila u Tirani i imala bi površinu od 0,1 kvadratni kilometar, čime bi postala “balkanski Vatikan”.
Ova vijest je skrenula pažnju regionalne i svjetske javnosti na Albaniju i otkrila njene dugo skrivane društveno-historijske posebnosti. Albanija jeste etnički homogena država, ali posljednji popis stanovništva iz 2023. godine pokazao je pad populacije za 16 posto i značajno raslojavanje u religijskoj pripadnosti.
Popis je pokazao da Albanija više nije većinski muslimanska država jer je njihov udio pao sa 56,7 posto iz 2011. godine na 45,7 posto, dok je udio bektašija porastao sa 2,1 (58.600 stanovnika) na 4,8 posto (115.600).
Također, populacija katolika i pravoslavaca se smanjila, dok se broj pripadnika evangelističke crkve između dva popisa povećao sa 3.700 na gotovo 10.000 pripadnika.
Religijska transformacija albanskog društva
Posebno statističko pitanje ili sociološki fenomen predstavljaju vjernici koji se nisu opredijelili za službenu religijsku pripadnost. Prema popisu, njihov broj je iznosio 332.155, dok ih je 2011. godine bilo značajno manje, odnosno 154.000 ili 5,5 posto. Također, u Albaniji živi 85.311 ateista dok ih je 2011. godine bilo 70.000 ili 2,5 posto. Navedena statistika pokazuje da je religijska transformacija društva aktivna te da slabi povjerenje u religijske institucije.
Osnivanje bektašijske države u Albaniji je vrlo kontroverzna tema. Bektašije ili alevije su sekta koja je bliska šiizmu, a baštini i tesavufsku (sufijsku) tradiciju. Oni su dugo bili historijski faktor u Osmanskom carstvu. Nakon uspostavljanja Republike Turske sjedište bektašija je premješteno u Albaniju gdje su organizovani pod nazivom Islamska zajednica Albanije.
“Bektašijska zajednica, odnosno tarikat, ima duboke korijene u albanskoj tradiciji i kulturi, posebno zbog historijske uloge u društvenim i vjerskim reformama, te doprinosu toleranciji i suživotu. Međutim, ideja o formiranju zasebne države zasnovane na bektašijskoj tradiciji je štetna za muslimane i mogla bi generisati podjele u društvu, posebno u sekularnoj Albaniji gdje je naglasak na zajedništvu i multikonfesionalnosti”, kaže dr. Ramiz Zekaj, osnivač Albanskog instituta za islamsku misao i civilizaciju (AIITC) u Tirani.
Očuvanje identiteta umjesto osnivanja države
Zekaj smatra da bektašijama trebaju islamske škole kako bi njihova djeca razumjela Kur’an i hadis, a ne osnivanje zasebne države.
“Njima treba očuvanje i jačanje identiteta njihovog tarikata, a ne dodatna vjerska autonomija jer bektašizam nije vjera. Pripadnici bektašijskih redova su pripadnici islamske vjere. Tako su bili uvijek i tu treba da investira ko hoće dobro za ove muslimane i za Albaniju. Kada smo čuli vijest ‘bektašijska država’ postalo nam je jasno da njihovi vjerski lideri nemaju ni struje, ni svjetlosti. Njima još nije jasno u kakvom mraku žive albanski muslimani bektašijskog tarikata”, smatra Zekaj.
Prema njegovom mišljenju, brojni su negativni aspekti ideje o osnivanju bektašijske države u Albaniji, koji zaslužuju dublje razmatranje jer bi mogli izazvati niz ozbiljnih društvenih, političkih i vjerskih posljedica.
“Ova ideja generiše društvenu podjelu i nestabilnost. Albanija je zemlja sa dugom tradicijom vjerske tolerancije i suživota među različitim grupama, uključujući muslimane, katolike i pravoslavce. Osnivanje bektašijske države moglo bi narušiti ovo krhko jedinstvo i generisati tenzije. Podjela na osnovu religije mogla bi izazvati osjećaj nesigurnosti i rivaliteta među grupama. Drugi bitan momenat je regionalna destabilizacija te ugrožavanje sekularnosti države. Ako dođe do osnivanja ovakve države, mogući su brojni ekonomski izazovi i pritisci međunarodne zajednice”, pojašnjava Zekaj.
Globalni eksperiment koji narušava albansku državnost
Shaban Murati, albanski diplomata i novinar, smatra da je ovom idejom premijer Rama želio šokirati svijet i skrenuti globalnu pažnju na Albaniju.
“Ostavljajući po strani ironiju i sarkazam medija, ova ideja premijera zaslužuje da se analizira dalje i dublje od podsmijeha koje na prvi pogled izaziva grandiozni projekat. Osim tipične megalomanije premijera, koji pati od narcizma, grandioznosti i globalne uloge, jasno je da efekti njegovog globalnog projekta ne prelaze granice Albanije. S druge strane, postoje brojne negativne dugoročne posljedice koje će direktno osjetiti albanska država. Nova mikrodržava bektašija sada izgleda kao projekt koji ima svoje ciljeve izvan Albanije, što se doima kao dugoročni dijabolizam”, ističe Murati.
Njegovo mišljenje je da se na ovaj način albanska država urušava iznutra.
“Osjećam obavezu da javno kažem kako je ovom inicijativom počeo historijski proces uništenja države Albanije. Do sada su Albaniju ugrožavale susjedne države, ali od sada joj prijeti novi historijski proces uništavanja iznutra, odnosno rukama Albanaca i njene vlade. Premijer pravi presedan osnivanjem mikrodržava vjerskih i etničkih manjina na teritoriji Albanije i uzastopnih odvajanja države sa drugim mikrodržavama za što postoji pravo na jednak tretman vjerskih zajednica”, ocjenjuje Murati.
Ukazuje i na historijsku pozadinu promjena granica i postojanja pretenzija na područja gdje Albanci žive.
“Projekt pokretanja nove mikrodržave bektašija daje susjednim zemljama zlatnu priliku da otvore svoje stare diplomatske i državne odnose i da ožive planove za stvaranje grčkih, srpskih i sličnih prijateljskih država. Grčka može da iskoristi ovaj presedan kao primjer za traženje države Grka na jugu Albanije, a slične namjere ima i Srbija na Kosovu.”
Izraelski utjecaj
Murati podsjeća da su 2011. godine albanski parlamentarci sa sjevera osnovali “Sjevernu ligu” kao pripremu za oživljavanje “Nove Republike Mirdi” te smatra da u ovoj priči postoji i izraelski utjecaj.
“Ovdje može postojati i izraelski utjecaj kao izraz njihovog strateškog interesa za vjersku podjelu između Balkana i Zapada. Izrael je u Albaniji pronašao najservilniju državu, a na taj način ostvaruje geopolitičke odnose sa muslimanskom većinom u Albaniji i na Balkanu. Albanija je kao država ušla u novi opasan proces svog uništenja”, dodaje Murati.
Kada je riječ o izgradnji azila za afričke imigrante u saradnji s Italijom, Murati podsjeća da nije prvi put da Albanija ugošćava strance na zahtjev zapadnih partnera.
“Smatram da je saradnja s Italijom u interesu Albanije, jer je Albanija pruža utočište za 4.000 članova iranske pobunjeničke grupe već 12 godina. U Albaniji su sklonište pronašle i stotine Afganistanaca. Oba slučaja su realizovana na zahtjev SAD-a. Centar za afričke emigrante iz Italije je privremenog karaktera. Nijedan od navedenih slučajeva se ne suprotstavlja albanskom strateškom interesu”, zaključuje Murati.
Suvereni status nove države unutar Albanije
The New York Times u tekstu posvećenom projektu osnivanja bektašijske države ističe da će ona dozvoliti alkohol, dopuštati ženama da nose šta žele i neće nametati pravila o načinu života. Takva praksa ima dva ishodišta. Prvi je vezan za „labavi“ islam bektašija, a drugi za posljedice totalitarnog ateističkog režima Envera Hodže.
„Bog ništa ne zabranjuje, zato nam je dao pamet”, smatra glavni svjetski bektašijski vođa Edmond Brahimaj, bivši oficir albanske vojske, kojeg sljedbenici oslovljavaju kao Baba Mondi.
Kombinujući „labavo“ tumačenje Kur’ana sa misticizmom, elementima turske predislamske vjere i odanošću svojim umrlim duhovnim autoritetima, bektašije su prije jednog stoljeća premjestile svoje sjedište u Tiranu iz Turske nakon ukidanja halifata.
Njih mnogi šiiti i suniti percipiraju kao heretike, a bili su podvrgnuti stoljećima progonu u muslimanskim zemljama. Bektašije su bili jak faktor među Albancima u prvom periodu Osmanske vladavine. Kasnije su igrali istaknutu ulogu u albanskom nacionalističkom buđenju protiv Osmanlija, promovirajući „opuštenu“ verziju islama što je olakšalo okupljanje muslimanskih i kršćanskih zajednica iza sekularnog cilja nezavisnosti.
Tim pravnih stručnjaka, uključujući međunarodne advokate, radi na izradi zakona kojim se definiše suvereni status nove države unutar Albanije. To će morati da odobri parlament, pod kontrolom vladajuće Socijalističke partije premijera Rame koji je katolik. Nejasno je koje će države pristati da priznaju suverenitet bektašija, jer saveznici iz NATO-a poput Sjedinjenih Američkih Država nisu konsultovani.
Baba Mondi je proglasio plan državnosti „čudom“ i izrazio nadu da će Sjedinjene Američke Države i druge zapadne sile priznati suverenitet njegove države. „Zaslužujemo državu“, rekao je. „Mi smo jedini na svijetu koji govore istinu o islamu i nemojte to miješati s politikom.“
Koliko bektašijskih vjernika ima u svijetu je nejasno, a čak je i njihov broj u Albaniji podložan izrazito različitim procjenama. Baba Mondi smatra da su gotovo polovina stanovništva Albanije bektašije. To je daleko od stvarnosti, ali odražava široko rasprostranjen stav o bektašijama kao o nacionalnoj religiji Albanije.
Izvor: AJB
Lider planirane albanske bektašijske muslimanske mini države izražava podršku Izraelu
