– Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića u jezik bosanski‘.
Bosanski naziv za jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić, đakovački župnik (1707) kao i Matija Katančić.
Ovaj je posljednji 1831. godine označio za svoj prijevod Svetog pisma da je ‘u jezik Slavno-Illyricki izgovora Bosanskog prinesheno’.
–Dubrovački dramatičar Đore Palmotić, kako to pripovijeda St. Gradić u Palmotićevu životopisu od 1670. videći kako se u Dubrovniku iskvareno govori, opredijelio se za govor
‘susjednih Bošnjaka, gdje je svijet, kako se čini, i vanštinom i tjelesnom dostojanstvenošću, a i načinom govora od prirode stvoren za ozbiljnost i skladnost‘.
(Iz knjige “OD TRADICIJE DO IDENTITETA”. Autor: Dr. Muhamed Hadžijahić – Zagreb 1990, prvo izdanje objavljeno u Sarajevu 1974.)
(MiruhBosne)
