Prvo naselje koje je bilo vraćeno gradu Sarajevu poslije agresije na BiH je Vogošća, koje je jedno od ključnih naselja za potpunu saobraćajnu deblokadu glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Povodom obilježavanja Dana reintegracije općine Vogošća 23. februara 2015. godine predstavnici Općine, političkih partija i boračkih udruženja predvođeni općinskim načelnikom Edinom Smajićem na Centralnom spomen-obilježju polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom šutnje odali su počast šehidima i poginulim borcima Vogošće.
– Naše jedinice su ušle na taj dan u Vogošću i zatekle su katastrofalno stanje – kazala je Ema Čekić, predsjednica udruženja “Porodice nestalih općine Vogošća”.
Nusret Gondžić, sekretar JOB BiH – Unije veterana općine Vogošća kazao je za Faktor.ba da je stanje u gradu na današnji dan prije 19 godina bilo katastrofalno.
– Cijeli rat smo gledali Vogošću i nismo mogli ući u nju. Bilo je katastrofalno stanje kada smo ušli – rekao je Gondžić.
Vadili i utičnice iz zidova
On kaže da je zaista teško vratiti se u svoj grad nakon toliko vremena i vidjeti takvo stanje.
– Bilo je puno emocija, teško je to opisati. Centralna ulica Jošanička je gorjela, bio je to strašan prizor. Vogošća je bila zapaljena, devastirana. Zgrade su opljačkane, srušene. I kod ono malo zgrada što je ostalo čitavo, unutrašnjost im je bila uništena. Četnici su vadili čak i cijevi za vodu i utičnice iz zidova, instalacija je bila uništena – ističe sekretar Unije veterana.
– U Vogošći je bilo 409 šehida, a imamo negdje oko 700 ranjenih ratnih vojnih invalida. Puno je ljudi koji su nastradali, a treba znati da je Vogošća ipak mala – zaključio je Gondžić.
– Bio sam sudionik ulaska u Vogošću. Taj dan su bile vrlo mučne scene. Muhamed Kozadra, tadašnji načelnik Općine Vogošća, postavio je tablu sa latiničnim natpisom na zgradu Općine – prisjetio se u razgovoru za Faktor.ba Vogošćanin, državni parlamentarac Asim Sarajlić.
– Ljudi su ljubili pragove svojih kuća. Dolazili su sa linija da vide svoje rođake, stare roditelje. Bilo je i onih koji su bježali sakrivajući lica da se ne sretnu sa komšijama. To su bile vrlo emotivne scene. Scene gdje gori ognjište, gdje se nosi stolarija su bile veoma haotične. Vladala je velika panika među ljudima – rekao je.
Naglašava da su kuće Srba u predjelima Krivoglavaca ostale neoštećene, da je policija štitila imovinu i da se svako mogao slobodno kretati.
– Panika koja je širena od SDS-a i Vojske RS-a tjerala je ljude da bježe. Dosta Srba je htjelo da ostane, ali su morali otići. U sporednim ulicama su se nalazili ljudi koji su prisiljavali stanovnike da napuste svoje domove. Postojao je oficijalni poziv, MUP je pozivao ljude javno ispred zgrade Općine da ostanu u svojim kućama i da ostanu na svojoj imovini. Međutim, na poziv SDS-a i MUP-a RS odlazili su pod prisilom – istakao je Sarajlić.
Perspektivno mjesto za mlade
Ističe da je 19 godina nakon mučnih scena, zgarišta i mučenja, danas Vogošća mjesto ugodnog življenja, mjesto u kojem mlade generacije mogu da uživaju u ljubavi, mladosti.
– Imamo jako puno kulturnih i sportskih dešavanja. Mnogo toga se promijenilo od 1996. godine do danas. Vogošća tokom 1992. – 1996. godine je mjesto logora, stradanja, stratište, a 2015. godine je Vogošća puno ljepša i bolja te perspektivno mjesto za mlade ljude – zaključio je Sarajlić.
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini predstavit će, u povodu obilježavanja godišnjice reintegracije, dokumentarni film “Logor smrti”, koji je režirao Avdo Huseinović, u Kino sali u 17 sati. Također, u sklopu obilježavanja 19-godišnjice reintegracije općine Vogošća bit će održana svečana sjednica Općinskog vijeća te finalne utakmice malonogometnog turnira.
U Vogošći su u posljednjih 19 godina izgrađeni mnogi stambeni, kulturni, vjerski, privredni i sportski objekti. Ovaj grad se razvijao i gradio godinama, te se konačno oporavio od rata. Danas je Vogošća ljepša nego ikad.
(Faktor.ba)
