U Gradačcu je večeras, u prepunoj sali Doma kulture, Edinu Dervišhalidoviću, poznatijem po umjetničkom imenu Dino Merlin, dodijeljena nagrada za životno djelo „25. novembar“ koju već deset godina, povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, svake godine dodjeljuju list Stav i njegov izdavač „Simurg Media“.
“Ovo je jedna od rijetkih nagrada koja je bosanskohercegovačka, jer, nažalost, većina naših nagrada su regionalne. Pitali smo se ko će nagraditi naše velikane, zar oni moraju ići vani, u Njemačku ili Austriju, da ih se tamo nagradi pa da ih onda prepoznajemo. I zato je pokrenuta ova nagrada. Ove godine dobitnik je Dino Merlin, najveća regionalna zvijezda i jedan od naših najvećih savremenih umjetnika. On je nas, ustvari, nagradio prihvativši ovu nagradu”, kazao je Filip Mursel Begović, glavni urednik Stava, pojašnjavajući zašto je ove godine nagrada otišla u ruke baš Dini Merlinu.
Dervišhalidoviću su nagradu zajednički uručili Ena Begović-Sokolija, predsjednica stručnog žirija koji je odlučivao o dobitniku nagrade te Filip Mursel Begović, urednik Stava. Dodjela je propraćena stihovima pjesama Dine Merlina koje je govorio glumac Mirza Mušija te pjesmom „Ptica bijela“ koju su izveli Dino Merlin, Aida Mušanović-Arsić i Adis Sirbubalo.
„Dirnut sam dočekom, počašćen sam, zagrlili ste me u ovom divnom gradu. Nastavit ću dalje, da opravdam ovakvu nagradu zbog svih vas tako divnih koji ste mi priredili takav doček“, kazao je Dino Merlin primajući nagradu.
“Došao sam u prekrasan grad, među prekrasne ljude koji su me dočekali bez ikakvog interesa. Bio sam među djecom na Kuli, vidio sam sjaj u njihovim očima i u tom trenutku sam znao da nisam “džaba krečio”, da su moje pjesme našle put tamo gdje treba.”
U okviru ceremonije dodjele, Dino Merlin je razgovarao je sa Filipom Murselom Begovićem o svom životu, o tome gdje nalazi inspiraciji za svoje pjesme, odrastanju u Sarajevu u blizini tekije, o majci i domovini, o tome šta znači „ići sredinom“.
Zahvaljujući na odluci da se ovogodišnju ceremoniju organizira baš u Gradačcu, Hajrudin Mehanović, gradonačelnik Gradačca, kazao je da Dino Merlin „nije samo sarajevski kantautor, on je u punini bosanskohercegovački te i pripada svakom pedlju naše zemlje, time pripada i Gradačcu. A Gradačac sa ovakvim događajima pokazuje da neće pristajati da bude provincija bilo kome“, te dodao: „Dino Merlin pripada i svima onima koji se prepoznaju u njegovoj muzici, i u Zagrebu i Beogradu i dalje širom Evrope gdje puni dvorane i arene i okuplja ljude oko svoje muzike. To je snaga kulture, da prelazi granice i podjele, da oplemenjuje.“
Kako stoji u pojašnjenju Stručnog žirija koji je odlučivao o ovogodišnjem laureatu, njihova je odluka bila jednoglasna.
Nagradni fond za 2024. godinu iznosi 10.000 maraka, a Dino Merlin je odlučio da ga u cijelosti pokloni za izgradnju dječjeg igrališta u Gradačcu. To će igralište, smješteno u neposrednoj blizini čuvene gradačačke Kule Zmaja od Bosne, ubuduće nositi naziv „Dječje igralište Dino Merlin“.
„Dragi moji prijatelji, jako sam počašćen ovakvim dočekom, ni slutio nisam da će vas biti ovoliko. Jedna divna sredina, potpuno čista srca i uživam u svakom trenutku sa vama“, kazao je Dino po dolasku na kulu Zmaja od Bosne.
„Imamo besprijekoran dan, plavetno nebo, prvi snijeg. Kao dijete sam jako volio snijeg. I sada ću vam zbog toga nešto ispričati. Kada sam bio mali kao sada vi, volio sam dvije stvari – gitaru i skije.
Tamo u Sarajevu, gdje sam rođen, ima jedno greblje i mala padina i tamo sam skijao između nišana, na nekim ogromnim skijama koje sam dobio na poklon od komšije, nekim starim “elankama”. Na njima je bilo teško skijati ali kada nešto zbilja voliš, onda ti to brzo postane blisko i postaneš uspješan u tome. Nikada nisam smio fuliti kapiju, jer bih udario u nišan. To su moja prva sjećanja na snijeg i skijanje, na mladost“, ispričao je Dino tokom druženja sa djecom koja su ga toliko oduševila svojom srdačnošću i dočekom da ih je odlučio nagraditi pjesmom, iako to nije bilo predviđeno programom.
Zapjevao im je, sa svojim suradnicima, Aidom Mušinović-Arsić i Adisom Sirbubalom svoj hit „Sredinom“.
Autor teksta himni Jedna si jedina, Bosnom behar probeharao, Tamo gdje je sunce, Vojnik sreće…
-“Riječ je o autoru izvanrednih vrijednosti i postignuća i u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, o čemu svjedoči i bogata kako domaća, tako i međunarodna recepcija njegovog djela te višemilionski tiraži, jedanaest studijskih albuma i jedanaest evropskih i svjetskih turneja, kao i više nagrada i priznanja dodijeljenih mu u oblasti muzike i kulturnog stvaralaštva”, kazala je Ena Begović-Sokolija, predjednica žirija, obrazlažući razloge dodjele nagrade Dini Merlinu.
“Ukupni opus Merlinovih autorskih pjesama broji više od 200, a mnoge od njegovih pjesama bezvremeni su hitovi, među najpoznatijim i najslušanijim u regiji. Rijedak je slučaj da se jedan čovjek smatra autorom teksta četiriju himni: jedne zvanične – prve himne Bosne i Hercegovine Jedna si jedina, ali i drugih, nezvaničnih: navijačke himne naše reprezentacije Bosnom behar probeharao, ratne himne Tamo gdje je sunce (poznatije kao Da te nije Alija) te himne Armije RBiH Vojnik sreće. Premda posljednje tri nisu zvanične himne, publika ih takvima doživljava, jer recepcija djela uvijek određuje njegovu sudbinu”, kazala je Begović-Sokolija, zaključivši:
“U širokom tematsko-motivskom rasponu Merlinove poezije prepliću se tri njegove ovozemaljske ljubavi: majka, draga i domovina, a sve tri povezane magijskom snagom muzike. Dinina majka Fata narasta do simbola bošnjačke majke, stabljike krhke u saksiji, čiji nelijep ženski život teče uzidan među četiri duvara, kakve su i majka Selima Zije Dizdarevića iz istoimene pripovijetke (Majka) ili majka Hanifa Skendera Kulenovića iz poeme Na pravi put sam ti, majko, iziš’o.
U Merlinove pjesme Svila ili Moja pjesma utkani su neki od najnježnijih stihova na našem jeziku ispjevanih o majci. “Kako je lijepo biti čarobnjak, a ti moja čarolija”, nadahnuto pjeva ovaj čarobnjak riječi opisujući muško-žensku ljubav od mladalačke strasti, preko zrele, obiteljske, bračne i porodične ljubavi i sreće, do zajedničkih bora i sijedih (Ispočetka, Deset mlađa, Skoro će zima). Merlinovi stihovi, kako u ratu, tako i godinama nakon rata, snaže domoljublje naše dijaspore i jačaju njen bosanskohercegovački identitet, jer “lakše je bez sudbine nego bez domovine.”
-List „Stav“ i medijska kompanija „Simurg media“ devetu godinu zaredom dodjeljuje nagradu „25. novembar“. Evo nekoliko činjenica o samoj nagradi – dosadašnji dobitnici u kategoriji za životno djelo bili su Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018), Tvrtko Kulenović (2019), Halil Tikveša (2020), Ivan Kordić (2021), Dževad Jahić (2022) i Safet Zec (2023)
U kategoriji za knjigu godine dosadšnji dobitnici su: Asmir Kujović (2019), Esad Zgodić (2020), Dragoslav Dedović (2021), Zlatko Topčić (2022) i Adania Shibli (2023); u kategoriji za mlade pisce Ahmed Kurto (2020), Nermin Šehić (2021), Haris Plojović (2022).
Članovi stručnog žirija su: prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, muzički kritičar Ognjen Tvrtković, književnik Almir Zalihić, prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sead Šemsović, prof. dr. Nehrudin Rebihić, , glavni urednik „Stava“ Filip Mursel Begović i kao predsjednica Stručnog žirija u 2024. godini, prof. dr. Ena Begović-Sokolija.
Svečanost u Gradačcu snimala je Televizija Hayat a snimak ceremonije dodjele nagrade biće emitiran u programu te televizije, u ponedjeljak 25. novembra, u njihovom programu povodom Dana državnosti te na You Tube kanalu Stava.
(Stav/MiruhBosne)