Bosna je ispala sa Svjetskog prvenstva, ali je ostavila trag podrškom Palestini, piše danas The New Arab – pan-arapski informativni medij sa sjedištem u Londonu.
Zajednička iskustva traume i genocida, ali i želja za pravdom, potaknuli su navijače Bosne da izraze solidarnost s Palestinom.
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine možda je završila svoj nastup na Svjetskom prvenstvu nakon što ju je u srijedu eliminirala reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država, ali će njeni navijači ostati upamćeni po tome što su na najvećem svjetskom fudbalskom događaju dali prostor palestinskoj stvari, dok se izraelski rat u Gazi i napadi na Zapadnoj obali nastavlja.
Otkako je bosanska reprezentacija početkom juna započela svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, njeni navijači izlazili su na ulice kako bi pružili podršku svom timu, kao i svaki drugi navijači, ali je Palestina bila snažno prisutna u njihovim povicima.
Na videosnimcima koji su postali viralni, desetine hiljada Bosanaca uzvikivale su: „Palestina!“, dok su ujednačeno udarali u bubnjeve i pljeskali ulicama Toronta, uoči prve utakmice svoje reprezentacije protiv Kanade 12. juna.
Isti gest ponovljen je i prije preostalih utakmica Bosne na Svjetskom prvenstvu, bilo u Kanadi ili u SAD-u. Tokom susreta protiv Katara 24. juna navijači su na stadionu u Seattleu skandirali za sloboda Palestini; donijeli su i palestinske zastave te ih vihorili prije početka utakmice.
U srijedu su bosanski navijači još jednom prizvali ime Palestine u svojim povicima na Svjetskom prvenstvu, prije nego što su ispali iz takmičenja porazom od SAD-a u šesnaestini finala u Santa Clari.
Uprkos ranom ispadanju, dosljedni izrazi solidarnosti bosanskih navijača s Palestinom ostat će upamćeni kao jedan od najupečatljivijih trenutaka Svjetskog prvenstva. Međutim, njihova podrška može se razumjeti kao nešto što nadilazi puki čin saosjećanja i zasniva se na dubokom razumijevanju onoga što znači trpjeti ugnjetavanje, nepravdu i genocid.
„Mi vrlo dobro znamo koliko je važno za narod koji pati da postoji neko ko će ga nastaviti spominjati širom svijeta“, rekla je Lejla Turčilo, profesorica na Odsjeku za komunikologiju Univerziteta u Sarajevu, za The New Arab.
„Bosanci (a posebno Bošnjaci) vrlo dobro znaju kako je biti izložen genocidu i kako je boriti se ne samo protiv agresora, nego i za pravdu te za pravo da budete saslušani i podržani na globalnom nivou. U tom kontekstu stojimo uz Palestinu možda čak i više nego drugi. Bili smo u istoj situaciji i naša je obaveza dati palestinskom narodu do znanja da osjećamo njihovu bol i da ih razumijemo“, rekla je.
Kao i Palestinci u Gazi danas, Bosanci su bili izloženi razornim tragedijama tokom rata u Bosni od 1992. do 1995. godine, koji je uslijedio nakon raspada Jugoslavije.
Bošnjački muslimanski muškarci i dječaci bili su meta kampanje etničkog čišćenja i genocida koju su tokom sukoba provodile snage bosanskih Srba. U genocidu u Srebrenici ubijene su 8.372 osobe, dok se procjenjuje da je u cijelom ratu stradalo oko 200.000 ljudi.
Bošnjačke žene bile su žrtve masovnih silovanja i seksualnog nasilja. Snage bosanskih Srba također su pljačkale sela, zauzimale i uništavale imovinu te protjerivale hiljade Bošnjaka iz njihovih domova – kao što je Izrael učinio u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine, kao i tokom svoje višedecenijske okupacije Zapadne obale.
Međunarodni sudovi utvrdili su da su ova djela predstavljala genocid. Nevladine organizacije, svjetski lideri i stručnjaci također su izraelske zločine u Gazi okarakterisali kao genocidne, a jedna istraga Ujedinjenih nacija to je prošle godine priznala u značajnoj odluci.
„Nikad više!“ mora važiti i za Palestince
Kako se izraelski rat u Gazi odvijao, brojni bosanski naučnici i aktivisti povlačili su paralele između genocida nad Bošnjacima muslimanima i užasa u palestinskoj enklavi, poput upotrebe dehumanizirajućeg jezika, ciljanih ubistava i opsada.
Ahmet Alibašić, profesor islamskih studija na Univerzitetu u Sarajevu, rekao je za The New Arab da je „općeprihvaćeno mišljenje da je vlastita patnja tokom devedesetih učinila Bošnjake osjetljivijim na patnju drugih grupa“, uključujući Palestince, ali i druge potlačene manjine.
Podrška bosanskih navijača Palestini može se objasniti i osjećajem pojačanim nedostatkom odgovornosti i pravde u svijetu, što su i sami iskusili kao narod, posebno u kontekstu odbijanja FIFA-e da zabrani nastup izraelskim reprezentacijama i klubovima tokom rata u Gazi, uprkos brojnim peticijama i kampanjama, kao i zbog izostanka međunarodne akcije da se zaustavi rat u Gazi.
„Za većinu Bošnjaka, ‘Nikad više’ mora se primjenjivati univerzalno kako bi imao moralnu težinu. Ako znači samo ‘nikad više za našu grupu’, onda je to samo izraz plemenskog razmišljanja koje je svijet i dovelo do stradanja različitih grupa“, dodao je Alibašić.
Turčilo je također objasnila da je ovo prvenstvo, kao i nastup bosanske reprezentacije – tek drugi u historiji nezavisne Bosne – pokušaj da se palestinskom narodu pošalje poruka da i oni mogu preživjeti i uspjeti, kao što su to učinili Bosanci.
„Ovo Svjetsko prvenstvo potvrđuje da su djeca Bosanaca koji su preživjeli genocid uspjela ne samo igrati za nacionalnu reprezentaciju, nego i pokazati svijetu da smo preživjeli i uspjeli uprkos onima koji su počinili najgore zločine kako bi izbrisali i državu i njen narod.“
„U tom smislu, spominjući Palestinu dok navijaju za Bosnu, naši navijači šalju palestinskom narodu poruku: ako smo mi uspjeli, uspjet ćete i vi.“
(The New Arab/MiruhBosne)
