Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić gostovao je na N1. Komentarisao je tezu premijera RH Plenkovića kojom je popratio Izvještaj o radu Vlade, a kojom tvrdi da građani nikad nisu živjeli bolje. S tom se ocjenom ne slaže opozicija, ali ni sam ekonomista.
Nominalni podaci poput BDP-a i kad se uspoređujemo sami sa sobom – rasli smo. Ali čitav svijet je rastao i kad se usporedimo s njim, mi smo rasli i ispodprosječno”, govori Jurčić. Ističe da i ako pustimo na stranu prosjek svijeta (jer njemu su pribrojani i Kina i Vijetnam koji rastu strelovito), imamo evropske države:
“Od 2005. do 2023. mi smo rasli prosječno godišnje 1,6 posto, a Bosna i Hercegovina, S. Makedonija, Srbija, Crna Gora su rasle 2 posto. Turska 4 posto, a to su sve zemlje koje nisu u EU-u”, otkriva Jurčić i ističe važnost komparativne analize.
“Što je cilj – da se zadovolje rejting agencije ili da građani bolje žive?”, pita se Jurčić. Rejting raste, ali da ljudi bolje žive – baš i ne. Što građanima znači porast kreditnog rejtinga? Ljubo Jurčić odgovara: “Apsolutno ništa. Te agencije su direktno i indirektno u službi MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) koji je zadužen za stabilnost međunarodnih financija, a to znači da dužnik ne može doći u situaciju da ne može vratiti novac vjerovniku. Oni zapravo procjenjuju hoće li Hrvatska biti u mogućnosti za pet godina otplatiti neki kredit, a ne tiču ih se građani”, rasvjetljuje ekonomist.
Primjer je Grčka: “Oni su smanjili penzije, službenicima plaće da država može otplatiti dugove. Kad je došlo do nekog nivoa 2015. je u fokus došlo pitanje kako im je uspjelo izvući se iz toliko javnog duga, a uspjela je jer je velik dio građana bacila u lošiju situaciju, na granicu siromaštva. Oni su 2008. imali oko 22 hiljade eura po glavi stanovnika, a danas su pali na 17 hiljada, a kreditni rejting je – bolji.
Znači kreditni rejtinzi gledaju interese i situaciju međunarodnih institucija koje državama posuđuje novac”, pojašnjava Ljubo Jurčić.
“Od početka Hrvatske – šta smo napravili. Proizvodnja mlijeka pada, proizvodnja mesa pada, proizvodnja povrća isto.
Bog nam je dao sve uvjete – koja je prepreka zašto to ne radimo? Onda skrećemo priču na neke nove tehnologije. Ja jesam za njih, kao i energetsku i digitalnu tranziciju.. ali – idemo digitalizirati krave, a nemamo dovoljno krava”, poentira analitičar.