… Postavlja se pitanje da li su Kalisije stajali u kakvoj direktnoj vezi s Bosnom, odnosno drugim riječima pitanje je: da li je bilo u Bosni muslimana analogno kao u Srijemu ili na pr. u Osijeku (gdje se Hysmaelite vel Byssenii spominju 1196. kao obveznici plaćanja carine u korist samostana Čikadora).
Da je Kalisija bilo u sjevero-istočnoj pa i sjevernoj Bosni svjedoče toponimi Kalesije kod Zvornika te Pečenegovci kod Prnjavora (po Pečenezima).
Dodajmo da je prof. Nedim Filipović upozorio da se na jednom stećku u selu Glumini kod Zvornika sreće pisar natpisa pod turskim imenom Kulduk. To bi ime moglo biti izvjesni kalisijski relikat.
Valja napomenuti i to da se na dva stećka spominje Sracin, očito saracen; jedan je iz XIV, a drugi iz XV stoljeća (Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa III, red. br. 160 i 199).
Indikativna je i pojava saracena-crnca na bosanskom grbu. Glava saracena javlja se na grbu Bosne koji se smatra za državni grb koji se ustalio. Grb ima dvije crnačke glave sa dva ključa postavljena unakrst, a tome je Orbini (1601) dodao još polumjesec i zvijezdu. Registrovan je u glasovitoj münsterskoj Kozmografiji (1544) (navodi ga i Ulrich von Reichenthal, čije je djelo prvi put štampano 1483. godine).
Pojava crnca, odnosno saracena na bosanskom grbu nije do sada objašnjena. To nisu mogli riješiti ni historičari Stojan Novaković te Ludwig Thallóczy. U istraživanjima (koja nisu još objavljena) otišao je najdalje dr Pavao Anđelić. On je lik saracena, identičan kao u grbu, našao na medaljonu jedne gotičke bifore iz palače grada Travnika (slika je objavljena u njegovoj knjizi Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo 1973, str. 214). To upućuje da se likovno prikazivanje glave saracena sreće u Bosni i izvan grba. Anđelić je zapazio da su ovakve crnačke glave bile uobičajene i na srednjovjekovnim mađarskim novcima, naročito u doba kralja Ljudevita (1342-1382).
Ismailije u Ugarskoj bili su poznati po tome što su upravljali kovnicama novca. Pojedini mađarski novci iz XII vijeka imali su čak natpis arapskim slovima. Neki su autori u tome, kao i po drugim odlikama, vidjeli utjecaj Magriba i islamske Španjolske.
Možda lik crnca treba da podsjeća upravo na Magribince, jednu od dviju skupina među Ismailijama za koju neki autori misle (Károly Czeglédy i Vilmos Voigt) da bi mogli potjecati od Arapa i Berbera iz sjeverne Afrike. Ali lik crnca na kasnijim ugarskim novcima potječe, kako se čini, od Jakobusa Saracenusa, koji je 1371. zakupio kovnice novca i, valjda, da bi ukazao na svoje saracensko porijeklo stavljao je na novac saracenske likove.
Iz izloženog proizlazi da je saracenskog porijekla lik crnca na bosanskom grbu, a javlja se u Bosni i izvan sfere heraldike. – navodi se u djelu – Islam i Muslimani u Bosni i Hercegovini, 1977. Autori: Muhamed Hadžijahić, Mahmud Traljić, Nijaz Šukrić.
(MiruhBosne)
