Home » Hamdija Ćemerlić: ‘Bosni su se odricala ona prava koja je ona istorijski trebala da ima’
ŽIVOT

Hamdija Ćemerlić: ‘Bosni su se odricala ona prava koja je ona istorijski trebala da ima’

Hamdija Ćemerlić rođen je 1905. godine u Janji. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Sarajevu, a Pravni fakultet u Beogradu 1931. godine. Postdiplomske studije završio je na Pravnom fakultetu u Parizu, odbranio tezu i stekao stepen doktora pravnih nauka 1936. godine.

Aktivno je sudjelovao u NOP-u, a 1943. godine biran je za člana Predsjedništva ZAVNOBiH-a i člana AVNOJ-a. Poslije završetka rata biran je za ministra pravosuđa u prvoj Vladi Bosne i Hercegovine i narodnog poslanika u Ustavotvornoj skupštini FNR Jugoslavije.

Radio je na Pravnom fakultetu u Sarajevu od njegovog osnivanja (1947) i penzionisan je 1974. godine u svojstvu redovnog profesora. Aktivno je sudjelovao u radu Ustavne komisije Skupštine SFRJ, Skupštine SRBiH, u Pravnom savjetu Federacije i Pravnom savjetu SRBiH, kao i u drugim komisijama ovih skupština za pripremu pojedinih zakonskih nacrta. Sarađivao je s Institutom za uporedno pravo u Beogradu, Institutom za istoriju u Sarajevu, Institutom za društvena istraživanja Fakulteta za političke nauke u Sarajevu. Bio je član Svjetskog udruženja za političke nauke, Udruženja za uporedno pravo u Parizu i Udruženja za pravo u Londonu. Redovno je učestvovao na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu, posvećenim problematici naučne oblasti kojom se bavio. U toku aktivnog rada na Pravnom fakultetu tri puta je biran za dekana, a biran je i za rektora Univerziteta u Sarajevu.

Kao profesor ustavnog prava svoju pažnju je usmjerio na najznačajnije institucije našeg društveno-političkog sistema i kritičkom analizom ispitivao odnos između koncepcijskog i institucionalnog rješenja aktuelnih pitanja. U okviru tih pitanja posebno treba istaknuti radove sa temama društvenog samoupravljanja, samoupravnog sistema, isticao je potrebu uvođenja sudske kontrole ustavnosti zakona u ustavni sistem, probleme ravnopravnog odnosa radnih ljudi koji rade u ustanovama od posebnog društvenog interesa sa radnim ljudima u oblasti privrede, a objavio je i brojne radove u kojima se tretiraju pitanja federativnog i skupštinskog sistema, izbornog prava, lokalne samouprave i sl.

Odlikovan je brojnim nagradama i ordenima.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je u Odjeljenje društvenih nauka 1969, a za redovnog 1975. godine.

Preminuo je u Sarajevu 1990. godine.

– Povodom 120 godina od rođenja Hamdije Ćemerlića, Federalna televizija donosi dokumentarni film o životu i naslijeđu jednog od istaknutih pravnika, profesora i intelektualaca Bosne i Hercegovine.

Kroz svjedočenja savremenika, članova porodice i istraživača, te kroz arhivske dokumente i autentične snimke njegovog govora, film oživljava lik čovjeka koji je obilježio društveni, akademski i kulturni život svoga vremena.

Bosni su se odricala ona prava koja je ona istorijski trebala da ima‘ – zabilježena je njegova izjava.

(MiruhBosne/FTV)