Izvoz je ključan za ekonomski rast i stabilnost Bosne i Hercegovine, no u posljednje dvije godine negativni trendovi u izvozu postaju sve očigledniji, piše Bloomberg Adria.
To je djelomično posljedica globalnih ekonomskih poremećaja, smanjene proizvodnje struje i slabije potražnje u važnim sektorima poput njemačke autoindustrije. Osim lokalnih, globalni faktori poput geopolitičkih nestabilnosti i problema u ekonomiji EU također utječu na pad izvoza. S obzirom na to da BiH izvozi oko 70 posto svojih proizvoda na tržište EU, potrebno je istražiti alternativna tržišta s većim mogućnostima za rast.
U svjetlu trenutnih izazova, stručnjaci i privrednici sve više naglašavaju potrebu za diverzifikacijom izvoznih tržišta. Kao odgovor na smanjenje konkurentnosti na tradicionalnim tržištima, posebno njemačkom, u fokus su dospjele zemlje poput Maroka, zemalja Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, ali i tržišta poput Kine i zemalja BRIKS-a.
Sjeverna Afrika – potencijali, izazovi i trgovinska saradnja
Ekonomije Sjeverne Afrike su dinamične i raznolike, s različitim resursima, industrijama i izazovima i kao takve mogu biti još interesantnije kompanijama koje tragaju za novim tržištima. Glavne zemlje Sjeverne Afrike uključuju Egipat, Alžir, Tunis, Libiju, Maroko i Sudan. Svaka od ovih zemalja ima svoje specifičnosti, ali mnoge dijele zajedničke karakteristike, oslanjajući se na prirodne resurse, posebno naftu i plin, ali i poljoprivredu.
Treba podsjetiti da su BiH i Libija imale dobru trgovinsku saradnju, naročito tokom 1980-ih i 1990-ih godina, kada su obje zemlje bile stabilnije politički i ekonomski. Tokom tog perioda, Libija je bila važan trgovinski partner za BiH, a saradnja se uglavnom temeljila na izvozu i uvozu različitih vrsta robe.
Izvoz je uključivao industrijske proizvode, poput mašina, elektro-opreme, kao i tekstila i obuće. BiH je bila poznata po svojoj proizvodnji u metalnoj industriji, kao i po proizvodima od drveta, pa su se i ti proizvodi izvozili u Libiju.
Libija je bila značajan izvor energije, a njeni resursi od nafte imali su važnu ulogu u ekonomijama mnogih zemalja, uključujući i našu.
U potrazi za “novom” Njemačkom
Važno je napomenuti da domaće kompanije na ovom području uveliko posluju. Jedna od njih je i kompanija Energoinvest, koja je prošle godine, nakon četiri godine rada, završila izgradnju 115 kilometara dugog dalekovoda 400 kV i 400/220/33kV trafostanice u Tanzaniji. Ovim projektom vrijednim 100 miliona dolara nekadašnji jugoslavenski privredni gigant polako se vraća na stare dane poslovne slave. Kako najavljuju, uskoro će posjetiti Alžir kako bi razgovarali o novim projektima.
Maroko, sa svojom političkom stabilnošću, povoljnim geografskim položajem i rastućom ekonomijom, trenutno se prepoznaje kao ključna prilika za širenje poslovanja i diverzifikaciju. Strateški orijentirana na nova tržišta, BiH može ojačati svoju konkurentnost i održati stabilnost privrede, čak i u vrijeme globalnih ekonomskih nesigurnosti.
Bosna i Hercegovina bilježi negativne trendove već drugu godinu zaredom. Iako nisu sve grane isto pogođene, prema dosadašnjim pokazateljima, ne očekuje se da stanje bude bolje sve dok globalni poremećaji izazvani poznatim višegodišnjim sukobima ne budu stavljeni pod kontrolu. Uzroci pada izvoza ogledaju se i u smanjenoj proizvodnji struje, čija je prodaja donosila oko 400 miliona maraka, ali i problemima njemačke autoindustrije, koja je imala za oko dva miliona automobila manju potražnju.
Negativni trendovi sada su se prenijeli i u 2025. godinu, a ako se tako nastavi, prema prognozama stručnjaka, domaća privreda bit će u teškoj situaciji, naglašavaju da je potrebno što prije naći “novu” Njemačku.
Naša zemlja jako je ovisna o tržištu Evropske unije jer 70 posto robe izvozimo upravo na ova tržišta. Stručnjaci smatraju da je što prije potrebno pronaći nova tržišta. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH prvi put su prošle godine učestvovali na svjetskom kongresu svih komora, gdje su i sami tražili nova tržišta kao što je tržište Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, ali i Kine.
Privreda BiH u prošloj godini pretrpjela je velike posljedice recesije u Njemačkoj, koja se ubraja među najznačajnije domaće vanjskotrgovinske partnere. Izvoz u tu zemlju pao je za čak 227,7 miliona KM, a loše prognoze za trgovinu s tom državom mogle bi biti nastavljene i tokom cijele ove godine.
Sada treba razmišljati kako privredu prilagoditi da iz ove recesije izađe što bezbolnije kako bi mogla dočekati i neka bolja vremena. Kako stvari stoje, okretanje ka novim tržištima, kao što su zemlje BRIKS-a, Daleki i Bliski istok te Sjeverna Afrika su jedino dobro rješenje.
Enes Dendić, predsjednik i osnivač kompanije EDOM Connect, koji već aktivno radi na diverzifikaciji tržišta kroz saradnju između Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike, s posebnim fokusom na Maroko, za Bloomberg Adriju je kazao da, kada se gleda trenutna situacija u Evropi, nažalost, oporavak neće biti brz. Pojašnjava da je Evropa pod značajnim pritiskom ekonomskog rivalstva između SAD-a i Kine, što dovodi do povlačenja kapitala i masovnog napuštanja evropskog tržišta od kompanija.
Smatra da se, uz održavanje saradnje s evropskim tržištima, kompanije trebaju istovremeno usmjeriti na otvaranje prema novim tržištima i regijama poput Sjeverne Afrike.
“Maroko, jasno je, ne može zamijeniti Njemačku po veličini tržišta, ali se ističe kao strateški partner za diverzifikaciju i širenje poslovanja. Njegova politička stabilnost, snažna ekonomija i povoljan trgovinski položaj prema Evropi i Africi čine ga idealnom ulaznom tačkom na afričko tržište”, kaže Dendić.
Kao strateški pozicionirana zemlja, Maroko otvara vrata kompanijama iz Zapadnog Balkana za dugoročni razvoj i pruža priliku za širenje na rastući afrički kontinent.
Dendić podsjeća da se Evropska unija, a posebno Njemačka, i dalje suočavaju s ekonomskim problemima koji nisu kratkoročne prirode. Mnogo je izazova koji jasno ukazuju na potrebu za diverzifikacijom i istraživanjem novih tržišta.
U posljednje tri godine iz Njemačke je povučeno više od 300 milijardi eura investicija, što ukazuje na gubitak atraktivnosti Njemačke kao industrijskog i proizvodnog centra. Čak 45 posto njemačkih industrijskih kompanija planira otvaranje novih lokacija u inozemstvu, dok samo 13 posto namjerava ulagati u Njemačku. Kao problem tu su i visoki troškovi energije i stroge regulative. Njemačke cijene energije su među najvećim u svijetu, što znatno smanjuje konkurentnost njene industrije, a uvođenje CBAM (CO2 Border Adjustment Mechanism) dodatno povećava troškove za kompanije koje izvoze u EU.
Dendić navodi i nedostatak radne snage, ali i pad povjerenja u budućnost njemačke ekonomije.
“Njemačkoj nedostaje oko 500.000 kvalifikovanih radnika godišnje, što dodatno otežava poslovanje, a prema rezultatima aktuelne EY studije ‘Wirtschaftsstandort Deutschland 2024’, provedene u septembru 2024. godine sa 115 vodećih menadžera njemačkih industrijskih kompanija, čak 84 posto ispitanika ocjenjuje trenutnu situaciju kao negativnu, dok samo 48 posto vjeruje u poboljšanje u narednih pet godina”, kazao je Dendić.
Maroko strateška prilika za BiH i industriju Zapadnog Balkana
Dok Njemačka i EU prolaze kroz ove izazove, Maroko se trenutno nameće kao stabilan i dinamičan partner s ogromnim potencijalom za industriju Bosne i Hercegovine. Dendić kaže da su na osnovu njihovog dosadašnjeg rada u Maroku prepoznali ključne sektore za BiH industriju.
Kada govorimo o izvozu naše zemlje u Maroko, nekoliko je tu ključnih sirovina i sektora koji su našli svoje mjesto. U periodu 2024, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u Maroko je izvezeno 7.360.390 miliona KM robe. U godini prije izvezeno je čak 12,049,864 KM. Najviše se izvozilo oružje i municija, zatim papir, celuloza, njihovi proizvodi i štampane knjige, ali i hemijski proizvodi (organski, neorganski).
“Kada govorimo o sektorima koji su interesantni bh. kompanijama, tu je prije svega metalna industrija, trenutno je velika potražnja za infrastrukturnim projektima, pa su tako tražene i razne metalske konstrukcije. Ono što sigurno može pomoći bh. kompanijama jeste interes za automobilskom industrijom, jer je Maroko lider u Africi s godišnjom proizvodnjom od 700.000 vozila, dok je cilj za 2030. godinu 1,5 miliona”, govori Dendić.
I Njemačka je Maroko prepoznala kao ozbiljno tržište za automobilsku industriju, jer je posljednjih godina Maroko postao najveći proizvođač automobila u Africi i vrlo je konkurentan.
Procjenjuje se da je 700 hiljada automobila sišlo s proizvodne trake 2023. (+20 posto u usporedbi s prethodnom godinom). Kada je riječ o izvozu vozila u Evropu, Maroko je prestigao čak i Kinu. Više od 250 kompanija proizvodi vozila ili dijelove za vozila.
Automobilska industrija uveliko doprinosi bruto domaćem proizvodu s 22 posto i sada je jedan od vodećih izvoznih sektora u zemlji.
Postojeći trgovinski sporazumi između Maroka i Evropske unije također su korisni za ovaj razvoj. Uz mnoga ulaganja i velike napore, Maroko se etablirao kao automobilska nacija i postao privlačno poslovno mjesto za strane ulagače. Ogromni proizvodni pogoni s modernim procesima, sistemima i tehnologijama te kvalificirani stručnjaci privlače investitore i poslovne partnere.
Maroko nudi stabilno tržište koje nudi mnogo poslovnih potencijala za njemačke kompanije, posebno proizvođače automobilskih dijelova i premium vozila. Osim dijelova za vozila (elektronika, vodene pumpe, kočioni sistemi itd.), potrebni su moderni sistemi, nova vozila njemačkih marki, održive tehnologije i digitalna rješenja.
Tu su još građevinska, drvna, ali i prehrambena industrija. Intenzivne su pripreme za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030, koje uključuju izgradnju stadiona, hotela, infrastrukture i novih stambenih naselja. Rastuća je potražnja i za luksuznim interijerima i namještajem u Maroku, posebno u turističkom sektoru, pruža ogromne mogućnosti za proizvođače iz BiH, odnosno Zapadnog Balkana. Marokanski hoteli i stambeni objekti, koji se pripremaju za FIFA Svjetsko prvenstvo 2030, traže visokokvalitetne proizvode, što čini drvnu industriju ključnim sektorom za saradnju.
Dendić je kazao da je njegova kompanija nedavno uspostavila strateške partnerske odnose s vodećim kompanijama metalne industrije iz Bosne i Hercegovine, uključujući GS-Tvornica Mašina Travnik (GS-TMT) i TMD Gradačac. Ove firme su prepoznate po vrhunskom kvalitetu i dugogodišnjoj saradnji s globalnim liderima u automobilskoj i metalnoj industriji.
“Na našem prvom predstavljanju ovih kompanija marokanskim partnerima reakcije su bile izuzetno pozitivne. Marokanski lideri industrije su impresionirani kvalitetom i tehničkim kapacitetima ovih firmi, ističući da Bosna i Hercegovina nudi proizvode koji se mogu direktno takmičiti s vodećim evropskim brendovima”, kazao je.
Aktivni su i u pregovorima s nekoliko renomiranih kompanija iz sektora drvne industrije i proizvodnje namještaja iz BiH i Srbije, koje su već prepoznate po svom kvalitetu i dizajnu na evropskom tržištu.
Maroko se etablirao kao jedno od najdinamičnijih i najstabilnijih tržišta u Sjevernoj Africi. Svojim strateškim položajem, rastućom ekonomijom i modernom infrastrukturom, zemlja nudi brojne mogućnosti za kompanije sa Zapadnog Balkana koje žele proširiti svoje tržišno prisustvo. BDP (nominalni) iznosio je 157,1 milijardi USD u 2024, dok je za 2025. očekivano 168,6 milijardi USD. Stopa inflacije u 2024. iznosila je 1,7 posto.
Daljnji geopolitički razvoj, poput potencijalnih problema s isporukom plina iz Katara zbog predloženih EU sankcija, mogao bi u budućnosti dodatno opteretiti evropsku ekonomiju. Takvi scenariji još jednom naglašavaju važnost diverzifikacije i istraživanja novih tržišta, kao što su Maroko i Sjeverna Afrika, koja nude stabilniju osnovu za dugoročni rast.
Ono što će još donijeti promjene jeste pitanje limita američkog duga. Ako Kongres ne donese odluku o povećanju limita, Sjedinjene Američke Države bi mogle doći u situaciju da ne mogu ispuniti svoje finansijske obaveze. Ovo bi moglo rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući potencijalni pad povjerenja u američku ekonomiju i dolar kao rezervnu valutu, negativan utjecaj na tržišta, finansijska tržišta bi mogla postati izrazito volatilna, što bi izazvalo domino-efekt na globalni nivo. Tu je još i veliki utjecaj na trgovinske partnere, a manjak povjerenja u SAD mogao bi otežati trgovinske odnose i povisiti troškove zaduživanja.
Ova pitanja otvaraju širu diskusiju o političkoj i ekonomskoj stabilnosti SAD-a, što bi moglo biti značajan fokus za analizu u kontekstu globalnih ekonomskih izazova.
Sve govori da EU tržište zbog mnogobrojnih unutrašnjih, ali i vanjskih utjecaja, neće više biti isto. Kako bi zemlje očuvale svoje ekonomije, trebaju se bazirati na neka druga, sigurnija tržišta i osigurati plasman svoje robe i usluga.
Prema pojedinim projekcijama, ove godine se u BiH očekuje rast ukupnog izvoza, međutim ekonomisti smatraju da ne treba biti preoptimističan, budući da smo prošle godine imali pad izvoza od čak šest posto, i da treba biti zadovoljan ako to budu i manji pomaci.
