-Uvijek mi je na pameti jedna rečenica profesora Bilandžić, koji je imao izuzetno dobre veze sa partijskim vrhom Jugoslavije, kada je pri kraju svog životnog vijeka rekao ‘morate shvatiti da iako te zemlje više nema, da ćemo mnoge tajne odnijeti sa sobom’. I nama samo ostaje da neke probleme, neka pitanja, pa i iz domena nacionalne politike pokušamo da istražimo, ali da budemo svjesni da će mnogo toga ostati i mladim generacijama da se time bave – kazao je na početku svog obraćanja dr Safet Bandžović na nedavno održanom forumu Bosna i Bošnjaštvo – od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića.
Bošnjaci u Sandžaku – početak 20. vijeka
-Uzimam kao primjer jedan simpatičan detalj iz Sandžaka ‘905. godine, kada su osmanske vlasti odlučile da naprave popis po nacionalnom principu.
I bile su uvedene dvije rubrike: Bošnjak-pravoslavac i Bošnjak-musliman.
Na insistiranje srpske i ruske diplomatije, taj obrazac je odbačen i ostalo se pri miletskom principu u popisu stanovništva.
Adil Zulfikarpašić, bošnjaštvo i kongres Liberalno-demokratskog saveza ’63. godine
On kaže ovako:
-Mi nepokolebljivo stojimo na cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao nedjeljive povijesne, političke cjeline. U isto vrijeme mi izjavljujemo da je bošnjaštvo za nas naše jedino nacionalno obilježje. Bošnjaštvo za nas nije nacionalizam, jer ne nosi u sebi isključivost i agresivnost. Mi bošnjaštvo ne želimo nametnuti ni Srbima, ni Hrvatima u Bosni, niti želimo da se oni odreknu bilo koje kulturne i historijske veze ili obilježja. Mi odbijamo svaki ekskluzivni nacionalizam u svim njegovim oblicima, kao liberali i demokrate, a prije svega kao muslimani. Mi smo za saradnju sa svim demokratskim-liberalnim snagama na našem području.
To je dio Rezolucije usvojene ’63. godine.
-Nakon tog kongresa u Bosanskim pogledima je izašla obimna informacija o tom kongresu, sa podacima ko je izabran u koju strukturu tog saveza. I to bi sve bilo dobro da se vrlo brzo u materijalima Službe države bezbjednosti ne nađe informacija, da Liberalni savez Bošnjaka s Adilom, citiram ‘djeluje na bazi stroge konspiracije. Iako su prije toga objavili kompletan izvještaj sa svoje osnivačke skupštine, sa ljudima koji su bili izabrani.
Na Berlinskom kongresu odredili ime ove države
-Vraćam se slučaju kada je u post-rankovićevom periodu, Alija Isaković predložio da se Bosni vrati njeno historijsko ime i da se zove BOSNA. To je zaista naišlo na jednu veliku odbojnost i na velike reakcije.
1970-e: Grb, optužbe za bošnjakluk i popis
Sedamdesetih godina je došlo do inicijative da se u bosanski grb, pred prihvatanje Ustava ’74. godine, ugrade neki elementi srednjovjekovne istorije Bosne u taj grb. Ni ta ideja nije prošla!
-Sedamdesetih godina Petar Stambolić, jedan od najvećih srpskih rukovodilaca, piše da se u Bosni povampirio bošnjakluk. Ne muslimanstvo nego bošnjakluk!
Znate i za onu epizodu, onaj čuveni razgovor ’72. u martu mjesecu Branka Mikulića i Rodoljuba Čolakovića, o tome da se ne smiju objaviti rezultati popisa u Bosni, jer su muslimani dobili relativnu većinu… – podsjetio je dr Safet Bandžović.
Historičar Enver Redžić o nacionalnom pitanju i bošnjaštvu
-Na Petom kongresu historičara 1969, Redžić je govorio o tradicionalnom nazivu Bošnjak i bosanski jezik, i istakao da ‘nova nacija’ treba da nosi ovaj ispravni naziv a ne vjersko ime. – podsjetila je dr Dženita Sarač-Rujanac.
(MiruhBosne)
