U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza i obavljen ukop deset žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, javlja Anadolu.
Hiljade ljudi stigle su u Potočare u jutarnjim satima gdje su odali počast žrtvama genocida počinjenog nad muškarcima i dječacima 1995. godine.
Dženazu-namaz je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
– Kolektivna dženaza u Potočarima –
I ove godine ukopani su otac pored sina, brat pored brata, a jedna od žrtava je konačan smiraj pronašla uz svoja četiri amidžića.
Žrtve koje su ukopane danas bile su starosti od 20 do 56 godina. Među njima su i tri mladića koja su u trenutku smrti bila u svojim dvadesetim godinama i koji su tek sada našli svoj konačan smiraj. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica.
Posmrtni ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostali žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova…
Najmlađa žrtva koja je danas ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon otkrivanja masovne grobnice Kamenica – Čančari. Konačan smiraj će naći uz ranije ukopanog brata Jusu.
I ove godine, konačan smiraj su našli sin pored oca, brat uz brata, rođak uz rođaka… Nuko Nukić je ukopan u mezarju u kojem su već ukopana njegova četiri amidžića.
Spisak sa imenima žrtava koje su ukopane danas u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari:
Senad (Zaim) Jusić (rođen 1975. godine, imao 20 godina kada je ubijen) – nestao u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo
Muriz (Ramiz) Baraković (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – nestao na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.
Hamed (Edhem) Musić (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – ubijen u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).
Ramo (Šemso) Alić (rođen 1965. godine, imao 30 godina kada je ubijen) – ubijen u Bratuncu 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.
Muhidin (Osman) Osmanović (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.
Huso (Rahman) Ćerimović (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) – nestao na području Zvornika u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.
Nuko (Suljo) Nukić (rođen 1957. godine, imao 38 godina kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.
Ahmet (Alija) Gušter (rođen 1954. godine, imao 41 godinu kada je ubijen) – nestao na području Vlasenice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).
Asim (Omer) Kunić (rođen 1953. godine, imao 42 godine kada je ubijen) – ubijen na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Ramo (Mustafa) Dautović (rođen 1939. godine, imao 56 godina kada je ubijen) – nestao na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identifikovanih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su zvanično identifikovane DNK metodom ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji.
Razlog zbog kojeg se porodice još uvijek ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta žrtava koje su pronađene i identifikovane. Mnogi od njih biraju čekati otvaranje novih grobnica, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i ukopati kompletnija tijela svojih najmilijih.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida.
– Genocid u Srebrenici –
Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.782 žrtve genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila “zaštićena zona” UN-a, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS-a i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Obilježavanju 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice prisustvovale su brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije, Evrope i svijeta, koje su položile cvijeće i odale počast žrtvama ukopanim u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima.
– Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, visoki zvaničnici Crne Gore i Albanije poručili su danas iz Potočara da su činjenice o počinjenim zločinima nesporno utvrđene, te da istina o Srebrenici nije predmet političke rasprave, već pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva i moralne odgovornosti, javlja Anaodolu.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Crne Gore, Damir Gurić, istakao je da mezarje u Srebrenici opominje koliko duboko čovjek može pasti kada mržnja nadvlada savjest, a ćutnja postane saučesništvo.
Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, visoki zvaničnici Crne Gore i Albanije poručili su danas iz Potočara da su činjenice o počinjenim zločinima nesporno utvrđene, te da istina o Srebrenici nije predmet političke rasprave, već pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva i moralne odgovornosti, javlja Anaodolu.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Crne Gore, Damir Gurić, istakao je da mezarje u Srebrenici opominje koliko duboko čovjek može pasti kada mržnja nadvlada savjest, a ćutnja postane saučesništvo.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je u subotu povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici da taj zločin ostaje jedna od najsramnijih epizoda savremene historije te upozorio da međunarodna zajednica nije izvukla sve potrebne pouke.
U poruci koju je na komemoraciji pročitala ministrica porodice i socijalnog staranja Turske, Mahinur Ozdemir Goktas, Erdogan je izrazio saučešće porodicama žrtava i naglasio da razmjere genocida potvrđuju kontinuirani napori na identifikaciji i ukopu ubijenih.
Pozivajući se na riječi Alije Izetbegovića da se genocid ne smije zaboraviti, Erdogan je istakao da Turska radi na jačanju svijesti o Srebrenici na međunarodnom nivou, uključujući i inicijative u Ujedinjenim nacijama za obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja.
Naglasio je da je cilj tih aktivnosti spriječiti ponavljanje sličnih zločina, ali je upozorio da dešavanja u Gazi pokazuju da svijet još nije naučio lekcije iz Srebrenice.
“Zločin u Gazi, koji je koštao života 73.000 nevinih ljudi, uglavnom djece i žena, pokazuje da međunarodna zajednica, nažalost, još uvijek nije naučila potrebne lekcije iz Srebrenice”, poručio je turski predsjednik i dodao:
“Za pravedniji svijet i odgovorniju međunarodnu zajednicu u kojoj se nijedan zločinac ne usuđuje ciljati civile, nastavit ćemo naše intenzivne napore pod motom ‘Svijet je veći od pet'”.
Erdogan je osudio negiranje genocida, veličanje zločina i napade na povratnike u Bosni i Hercegovini, pozvavši međunarodnu zajednicu na odlučniju reakciju.
Istakao je da mir i stabilnost Balkana zavise od stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i da mir u Evropi zavisi od stabilnosti Balkana. Poručio je da će Turska nastaviti pružati snažnu podršku njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku.
„Nastavit ćemo ulagati napore u jačanje dijaloga i pomirenja kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila prosperitetniju budućnost“, poručio je Erdogan.
– Srebrenica je planetarna opomena da se na mržnju, dehumanizaciju i velikodržavne projekte mora pravovremeno i adekvatno odgovoriti, sudovi Ujedinjenih nacija (UN) presudili su da je počinjen genocid nad Bošnjacima, kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na komemoraciji povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici u subotu.
“Masovne egzekucije počinjene u julu 1995. godine nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je svjesno i detaljno planiran i brutalno počinjen. Vojska i policija Republike Srpske, djelujući po naređenju tadašnjeg političkog rukovodstva, počinila je genocid. U počinjenju genocida učestvovale su i policijske jedinice iz Srbije. Genocid nad Bošnjacima ne bi bio moguć bez institucionalne podrške rukovodstva susjedne Srbije, sa Slobodanom Miloševićem na čelu”, podsjetio je u obraćanju u Potočarima.
Dodao je kako je Međunarodni sud pravde utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. “Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornim jer su mogli, a nisu spriječili genocid”, kazao je Bećirović.
Kazao je kako se genocid nad Bošnjacima 1995. odvijao “pred očima cijelog svijeta”.
Podsjetio je na neke od glavnih grešaka međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini iz tog perioda, dodavši: “I nakon svega, neki nam poručuju, nemojte govoriti o prošlosti, okrenite se budućnosti. To je opasna poruka. I sadašnjim i budućim generacijama poručujem: ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti, mi nećemo imati ni sadašnjost, ni budućnost.”
Iako živimo u nepravednom svijetu, kazao je, izborili smo se za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Kazao je da je prije dva dana u sali Generalne skupštine UN-a obilježen Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
“Srebrenica je postala planetarni simbol borbe za istinu i ljudsko dostojanstvo. Istina o Srebrenici nikada neće biti zaboravljena”, kazao je.
Dodao je i da je Srebrenica “poziv da jačamo institucije međunarodnog prava, štitimo istinu od negatora genocida i branimo pravo svakog čovjeka na dostojanstvo, sigurnost i život bez straha”.
“Naša je trajna obaveza da čuvamo istinu o svirepo ubijenim u genocidu, ali i da osiguramo bolju budućnost preživjelim stanovnicima Srebrenice, Podrinja i cijele Bosne i Hercegovine”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
– Genocid u Srebrenici predstavlja jednu od najmračnijih stranica evropske historije i jedan od najtežih neuspjeha međunarodne zajednice, poručio je ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje te potpredsjednik Vlade Italije Antonio Tajani, čiju je poruku na komemoraciji povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici pročitala ambasadorica Italije u Bosni i Hercegovini Sarah Eti Castellani.
Izvor: Agencije
