Država, u slučaju Bosne i Hercegovine entitetske vlade, pohlepa trgovaca, globalni ekonomski potresi, shvatanje tržišne ekonomije na poseban bh. način…, jesu li ovo razlozi za divljanje cijena, pogotovo osnovnih životnih namirnica, kojem svjedočimo posljednih sedmica i mjeseci?
Za prof. dr. Željka Šaina, nekadašnjeg dekana Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nema dilema.
– Najveća odgovornost je na regulatoru, u našem konkretnom slučaju to je Vlada Federacije BiH. Tržište i odnosi unutar njega moraju biti regulisani. Znači, najveća odgovornost je na Vladi FBiH – kazao je Šain za Faktor.
S druge strane, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i također bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Muris Čičić smatra da je problem u nečemu drugom.
– Mi imamo drugi problem, mnogo važniji od dizanja cijena. Standard naših građana je nizak, dominiraju niske plaće, slaba nam je produktivnost… Hajmo govoriti o slaboj razvijenosti BiH, niskim stopama rasta, mentalitetu ljudi ostalom još iz doba socijalizma.
Znate onu, ne mogu me malo platiti koliko ja mogu malo raditi. Mi smo mentalitetom ostali u onom sistemu, a prošlo je skoro 40 godina – objašnjava Čičić za Faktor.
Naglašava da tržišna ekonomija, odnosno princip ponude i potražnje određuje visinu cijena.
– Tržišna ekonomija ima “hiljadu” elemenata. Cijena predstavlja ili je određuju vrijednost proizvoda, troškovi, psihologija potrošača, proizvođača, prodavača… Naravno, tu je i utjecaj globalnih kriza – ističe Čičić.
Dodao je kako je loše ako se država miješa po pitanju određivanja cijena.
– Struktura cijena je kompleksna i u nju se ne treba miješati država. Najbolja je ekonomija u koju se država ne petlja. Hajmo pričati kako povećati proizvodnju, produktivnost… Cijene su takve kakve jesu i one se ne mogu mijenjati na način, “hajmo sjesti i smanjiti cijene”. To je promašena priča – poručio je Čičić.
