Home » Kodrić: Često nam treba poticaj sa strane da postanemo svjesni vrijednosti onoga što imamo
BAŠTINA KULTURA I UMJETNOST RIJEČ

Kodrić: Često nam treba poticaj sa strane da postanemo svjesni vrijednosti onoga što imamo

Nismo svjesni važnosti zbirke Safvet-bega Bašagića i izložbe koja je o tome otvorena u sarajevskom Brusa bezistanu, kazao je u emisiji Federacija danas prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

„Često su potrebni drugi, često su potrebni poticaj sa strane, kako je to bio slučaj i ovdje, da postanemo svjesni vrijednosti onoga što imamo. To je bio slučaj i sa Bašagićevom zbirkom, koja je 1997. godine proglašena UNESCO-ovom baštinom, dokumentarnom baštinom svijeta. Tek tad kod nas počinje stvarno interesovanje za ono što su vrijednosti Bašegićeve zbirke“, podsjetio je Kodrić.

Kodrić je kazao kako BZK Preporod i Ambasada Slovačke u BiH na ovom projektu rade više od četiri godine: „Tu je bilo jako puno posla, ali konačno je zbirka ovdje. Ona obuhvata građu od 12. do 19. stoljeća, mahom rukopisnu građu i jedan dio rijetke štampane građe. Ta građa je od neprecjenjive važnosti – u mnogim slučajima čine je rariteti i unikati. Među primjercima su i autografi – jedinstveni autorski zapisi tekstova iz nekih ranijih vremena. Tekstovi su različiti po karakteru – teološki, filozofski i književnih, uključujući velikane Istočnog parnasa, kako bi to rekao Bašagić, ali i neka značajna imena našeg književnog stvaranja, na orijentalno-islamskim jezicima iz osmanskog perioda“.

Upozorio je Kodrić na, kako je kazao, anomalije našeg obrazovnog sistema, ali i društva. Ipak, istakao je da će, zahvaljujući saradnji Preporod i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS-a, ovu izložbu vidjeti 20.000 učenika iz Kantona Sarajeva.

Kodrić je na kraju napomenuo da se Bošnjačka zajednica kulture Preporod bavi se svim oblastima kulture, uključujući i obrazovanje i nauku: „Jedna od naših organizacijskih jedinica jeste Institut za bošnjačke studije, gdje smo već počeli raditi i projekte iz oblasti digitalne humanistike. Mi smo već duboko u 21. stoljeću, radimo na digitalizaciji i kulturne baštine, sarađujemo sa Historijskim arhivom Sarajevo, sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Za narednu godinu, koja je također jubilarna – 155. godišnjica rođenja Safvet-bega Bašegića, planiramo i projekt izrade online digitalnog repozitorija Bašegić, u kojem bi se u digitalnom ili digitaliziranom obliku sakupilo sve ono što je u vezi s Bašegićem. To nastojimo raditi sa drugim partnerskim institucijama, uključujući i Univerzitetsku biblioteku u Bratislavi i Historski arhiv Sarejevo, nadam se i Arhiv Bosne i Hrcegovine – sve one institucije koje na bilo koji način baštine nešto u vezi sa životom i djelom Safvet-bega Bašagića“.