Zanimljivu pripovijest o Sinan-begu Bajramagiću (Boljaniću), njegovoj hanumi i zetu – glasovitom zemljaku i Bošnjaku Mehmed-paši Sokoloviću, bilježi Safvet-beg Bašagić.
-Kad je Mehmed-paša Visoki postao veliki vezir pozvao je Sinan-bega i sestru da ga posjete u Carigradu. Jednom da je iskuša, reče sestri u četiri oka: ‘Kako si mogla izabrati onog crnog ugursuza za muža? Nego znaš što, ja ću tebi dati koga god hoćeš od stambulskih lala i paša’. Na određen dan i mjesto reče joj da dođe, kuda će proći svi stambolski plemići, pa koji joj se dopane neka baci na njeg zlatnu jabuku da se zna na koga je panuo izbor. Tako se dogodi. Sve što je od oka i plemena prošeta ispred nje, a Sinan-beg najzadnji.
Mudra Sokolovićka baci na njega jabuku, što je Mehmed-pašu većma iznenadilo. Na pitanje zašto je opet Sinana odabrala, reče: ‘U mojim očima nema nijedan pristaliji i vrijedniji za me od mog Sinana’. To se Mehmedu veoma dopane, pa je bogato darova i opremi sa sinanom na Hercegovinu. Sinan-beg je sagradio lijepu džamiju u Čajniču, gdje je i pokopan sa ženom, i džamiju u Nevesinju.
On je vladao u Bosni od 1562. Bio je sandžak-beg Bosanskog, potom hercegovačkog sandžaka.
-U njegovo vrijeme uređene su granice između Bosne i Venecije (Mletaka)i to ravno od Une do Jadranskoga mora. Nakon dvije godine Sinan-beg bude premješten na Hercegovinu, kojom je upravljao preko dva decenija, kako bilježi Bašagić.
–Sinan-begova džamija u Čajniču bila je najljepša džamija Istočne Bosne, izuzevši Aladžu u Foči.
Izgradio ju je Sinan-beg Boljanić (Bajramagić) 1570. godine što se moglo pročitati iz tariha koji je do njenog rušenja u posljednjem ratu stajao nad ulazom u džamiju. Bila je to monumentalna, klasična džamija osmanskog tipa.
Građena je od klesanog kamena sa pedesetak metara visokom munarom. Podnožje šerefeta bilo je ukrašeno stalaktitima. Bila je pokrivena većom kupolom nad centralnim dijelom i
tri manje nad predvorjem koje se oslanjalo na četiri lijepo klesana kamena stuba.
U haremu kraj munare bilo je potkupolno zatvoreno turbe u kojem je ukopan Sinanbeg i njegova žena Šemsa-kaduna, sestra Mehmed-paše Sokolovića, i sama velika vakifa. Sinan-beg je, prema jednom tarihu, umro 1581/82. godine, što bi značilo da je umro nekoliko mjeseci prije nego što je sastavljena njegova vakufnama. Za izdržavanje džamije i medrese Sinan-beg je ostavio silan
imetak, mnogo novca u gotovini, i veliki broj koristonosnih objekata u Čajniču i drugdje.
Prekoputa Sinan-begove džamije postojalo je turbe u kojem su bili ukopani Sinan-begovi potomci, a u haremu ispred ulaza nalazio se lijep šadrvan koji je bio pokriven kupolom oslonjenom na osam drvenih stubova.
Protokol o obnovi Sinan-begove džamije potpisan je u Sarajevu 20. maja 2015. godine. Vakufska direkcija obezbjedila je kompletna sredstva za ponovnu izgradnju. Nakon što su pribavljene potrebne dozvole krenulo se s obnovom Sinan-begove džamije i cijelog kompleksa koji je okružuje, navedeno je ranije.
-Od 2024. godine, Sinan-begova džamija ponovo krasi Čajniče. Pored džamije, obnovljeno je i turbe u dvorištu u kojem se nalaze dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-beg i njegova supruga Šemse kaduna, kao i turbeta van harema u kojem su njihovi potomci.
(MiruhBosne)
