Pločasti most na Cetini danas je urušen, izgleda poput dječje slagalice na rijeci, a izgrađen je od srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, odnosno stećaka, piše putni kofer.
U tekstu se ne spominju stećci – kao bosanski, ne spominje se ni prošlost tog područja u kontekstu Bosne.
– Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine, uključujući grad Omiš.
To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima, otvaranja rudnika, kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza.
U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca, uključujući gradove Split, Trogir i Šibenik, te otoke
Brač, Hvar i Korčulu, a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe.
Na jugu je već odavno Stonsko primorje pripadalo Humu, a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor.
To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu.
Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vrijeme Tvrtkovih nasljednika, zapisao je historičar Šefik Bešlagić 1979. godine.
U nastavku prvobitno najavljeni tekst…
– Putovanja donose sreću, pogotovo ona na kojima se nađete ‘oči u oči’ s nerazvikanim lokalitetima koji, u sjeni turističkih velikana, prolaze nekako ispod radara, gotovo pa neprimjetni. Takva mjesta, možda malena dimenzijama, velika su pričom, a jedno od njih pronašli smo na putu prema jednom od najpoznatijih, ali i najfotogeničnijih izvora neke rijeke u Hrvatskoj, Velikom vrilu Cetine. Taj lokalitet na koji smo naišli zove se Pločasti most, a nalazi se upravo na toj rijeci. Malo je reći da se radi o doista posebnom zdanju…
MOST IZGRAĐEN OD STEĆAKA
Naime, predstavlja on predivan, ali i pomalo neobičan prizor. Kao da se neko dijete divova igralo u rijeci ‘šarenog dna’ te pokušalo na njoj nespretno složiti ‘kamenu kulu’ od kamenih karata koja se odmah urušila te je ostao djelomično stajati samo onaj prvi, najstabilniji kat… To nam je bila prva asocijacija kad smo vidjeli taj most, odnosno bolje rečeno ono što je od njega ostalo, a sve ‘na sceni’ od predivne prirode opaljene poslijepodnevnim ljetnim suncem…
Naravno, most, koji se nalazi na području općine Civljane, nema veze s divovima. No, njegova je priča gotovo pa jednako dramatična. Naime, taj, kako ga službeno zovu, Pločasti most izgrađen je od nadgrobnih spomenika! Na informativnoj tabli koja je postavljena na mostu novijeg datuma koji je u funkciji i koji Cetinu premošćuje odmah do ovog starog navodi se kako je “kameni most na Cetini složen od srednjovjekovnih kamenih megalita – stećaka koji su izvorno korišteni kao nadgrobni spomenici”. Oni su, navodi se također, vjerojatno doneseni s groblja iz 15. stoljeća koje se nalazi kod zaseoka Vranješi.
NIJE JEDINI TAKAV MOST, U OKOLICI IMA JOŠ JEDAN
Sam Pločasti most, odnosno ono što je ostalo od njega, jest jednostavan i bazičan. U biti se sastojao od 33 kamene ploče, a prestao se upotrebljavati nakon završetka Drugog svjetskog rata. „Jedinstven je primjer premošćivanja rijeke, a nalazi se u blizini mnogih arheoloških lokaliteta od kojih je najznačajniji lokalitet ranoromanička crkva Sv. Spasa s grobljem“, navodi se na istoj tabli.
No, isto tako, isti izvor navodi kako se sličan takav most nalazi i na rukavcu Cetine kod zaseoka Vukovići, odnosno nizvodno od Vukovića vrila, još jednog izvora rijeke Cetine. Taj se most naziva Vukovića most. Spomenuta crkva Sv. Spasa koja se nalazi u blizini, i sama je po sebi nevjerojatan lokalitet. Datira iz 9. stoljeća, a okružena je grobovima. Spada u najbolje očuvane spomenike srednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj.
Više o historiji ovog kraja u tekstu – Arijanske crkve bosanske, IV – XIV vijek.
