Home » Od gubitka posla do ukusne pobjede: Priča o bh. brendu “Nanina pasta”
Ekonomija/Biznis MADE IN BOSNIA-387

Od gubitka posla do ukusne pobjede: Priča o bh. brendu “Nanina pasta”

Tešanj mnogi nazivaju privrednim čudom u regiji, sredinom specifičnom po mnogo čemu. Zato i ne čudi još jedna uspješna poslovna priča koju donosimo iz ovog bh. grada.

Radi se o brendu “Nanina pasta” koji osvaja bh. tržište svojom jedinstvenom tradicionalnom recepturom ručno rađene tjestenine.

Amerlina Mešinović, 37-godišnjakinja iz Tešnja, po struci diplomirani sanitarni inženjer, vlasnica je firme ERIA. Za Akta.ba je ispričala svoju inspirativnu priču o nastanku ovog prepoznatljivog brenda. Ona je primjer kako se iz teških situacija može roditi uspjeh.

“Naša priča je nastala u vrijeme pandemije COVIDA, kada smo brat, mama i ja ostali bez posla. Otac je u tom trenutku predao za penziju, u međuvremenu se teško razbolio, završio u komi i nismo znali da li će ostati živ. U tom trenutku smo morali način da preživimo”, priča nam Armelina.

Na putu iz bolnice razmišljala je šta to oni znaju da rade. Sjetila se da je mama naučila od nane da ručno izrađuje pilav.

“Došla sam kući, kupila brašno i paket jaja i rekla: Mi ćemo praviti pilav i prodavati. Sad smo tu gdje jesmo”, prisjeća se Amerlina.

Ono što ih razlikuje od drugih je da je valjana tjestenina ručno rađenja, bez aditiva, konzervansa i vještačkih boja. Jedini su u Bosni i Hercegovini koji na taj način proizvode tjesteninu. Sva tjestenina se suši prirodnim putem, dosta sporije u odnosu i na sušenje u komorama, na taj način se sastojci bolje povezuju, što je čini kvalitetnijom, podatnijom jer se na taj način čuvaju svi minerali i vitamini od sastojaka koji su umiješani.

Ono što je izdvaja iz mase jeste upravo kvalitet.

“Sve sirovine koje koristimo pažljivo biramo. Brašno koje koristimo za premium brand uvozimo iz Italije, jer na našem tržištu nemamo sastav brašna koji bi zadovoljio taj kvalitet. Pored kvaliteta i samog načina izrade jer smo jedini u BiH koji izrađujemo tjesteninu preko valjaka (što se tiče tagliatella), sušenja, ručnog pakovanja. I to nas izdvaja iz mase”, iskrena je Amerlina.

TAGLIATELLE U DEVET VRSTA​

Nanina pasta u ponudi trenutno ima Tagliatelle u devet vrsta okusa (natur, integralna, heljda, chili, Bosiljak&Origano, špinat, vrganj, crnilo sipe, čokolada), dok komercijalni dio čine makaroni, tarhana, mlinci natur i heljda, a proizvode i Spätzle/špecle/.

“Naš natraženiji proizvod je domaća tarhana koja se radi na taj starinski način. To je receptura koju smo zadržali, koja nas okusima vraća u djetinjstvo. Ono što je specifično je i da imamo tagliatelle sa okusom čokolade koji se služe u slanoj i slatkoj varijanti. One nisu slatke kada se skuhaju, mogu se služiti i kao slano jelo, ali i kao desertna varijanta”,priča nam ova poduzetnica.

 

Prošle godine su investirali u četiri mašine za brzo sušenje da bi zadovoljili taj komercijali dio.

Do kraja ove godine planiraju pustiti u proizvodnju još jednu mašinu koja radi punjenu tjesteninu, odnosno raviole i torteline.

“Mislim da ćemo biti jedini na tržištu Bosne i Hercegovine koji će raditi punjenu tjesteninu”, navodi i dodaje da su u pripremi još neki okusi i noviteti, ali da im nije nije cilj masovna proizvodnja jer je tržište prezasićeno takvom tjesteninom.

U PLANU IZVOZ I ŠIRENJE MREŽE

“Zato ćemo sačuvati ovakav jedinstven način proizvode zbog čega nam se kupci vraćaju. S druge strane, iznimna čast je kada vas odobre šefovi velikih restorana i kuhinja, kad kažu da je to svarno dobar proizvod, onda je to stimulans da zadržimo kvalitet. Neki od chefova koji su odobrili naše proizvode su Dragan Šljivić, Armin Hadžić (koji je chef i Suvlasnik rekla bih jednog od najprestižnijih restorana u regiji), potom chef Sabahudin koji je glavni kuhar u Malak Regency Hotel ) i moram da naglasim naša Tina koja je chef kuhinje u KASTEL konobi Teslić, i to je zapravo restoran koji nam je prvi ukazao povjerenje”, ponosno ističe.

Dugoročni plan za nastavak poslovanja je prvenstveno implementacija HACCP i HALAL standarda, proširenje mreže kupaca, kao i izvoz proizvoda.

Iako je po struci konsultant za HACCAP i Halal certifikat, kaže da neće raditi kontrolu za svoje proizvode, već će to prepustiti drugim stručnjacima. Cilj je svakako izvoz.

“Imamo jako puno narudžbi naših ljudi iz dijaspore i to bi bila velika satisfakcija”, istakla je.

Što se tiče plasmana na tržištu, radimo sa Tropicom i Crvenom jabukom, zatim Penny Centar, Bingo City Centar Sarajevo, Trebinje 1 i 2, a uskoro će se naći i u Namex marketima u Hercegovini.

Iako se kao mlada firma suočavaju s brojim problemina i izazovima, ne odustaju i bore se za nastavak uspješnog poslovanja.

U konačnici, njihova upornost i kreativnost nisu samo spasili njih, već su i obogatili kulturu hrane u našoj regiji. Ova priča može poslužiti kao motivacija svima koji se suočavaju s izazovima, pokazujući da se svaka prepreka može pretvoriti u priliku.