Slovenačka kompanija Viaduct, kojoj je Bosna i Hercegovina morala platiti više od 56 miliona eura odštete, ubrzo je dobila novog vlasnika. Da li se radi o brisanju tragova?, istražuje necenzurirano.si.
Jedan od najzvučnijih balkanskih skandala posljednjih godina nedavno je dobio novi nastavak.
Danas otkrivamo da malo poznata kompanija Viaduct iz Portoroža, kojoj je Bosna i Hercegovina morala platiti više od 56 miliona eura odštete nakon što je prošle godine izgubila međunarodnu arbitražu, ima novog vlasnika. Njeni prethodni zvanični vlasnici, Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, prodali su je kompaniji Nabirablinik sa sjedištem u Velikoj Britaniji, kojom upravlja makedonski državljanin Krste Blaževski .
Nekoliko činjenica ukazuje na to da su glavni akteri u ovoj operaciji, nakon što su primili novac iz Bosne i Hercegovine, odlučili da za sobom zatru sve tragove. Blaževski, novi vlasnik Viaducta, dio je međunarodne grupe koja je u prošlosti preuzela brojne slovenačke kompanije, koje su potom završile u likvidaciji ili stečaju. Zajedno s njima nestala je i poslovna dokumentacija.
Sličan scenario bi se sada mogao dogoditi i sa Viaductom. Kakvu je ulogu slovenačka kompanija imala u krađi desetina miliona eura iz Bosne i Hercegovine? Ko će to podijeliti? I šta smo još otkrili u aferi Viaduct?
Šta je afera Vijadukt?
O čemu se radi u slučaju Viaduct? Prije godinu dana pojavila se vijest da je slovenačka kompanija Viaduct dobila spor protiv Republike Srpske na međunarodnom arbitražnom sudu u Washingtonu, prisiljavajući Bosnu i Hercegovinu da joj isplati više od 56 miliona eura odštete.
Viaduct je podnio tužbu jer su mu vlasti u Banjoj Luci 2013. godine jednostrano oduzele koncesiju za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas vrijednu 165 miliona eura. Kompanija ju je dobila 2004. godine, iako prije toga praktično nije imala nikakvih operacija.
Ishod spora izazvao je buru u Bosni i Hercegovini. Budući da država nije imala novca za plaćanje, Viaduct je zahtijevao zapljenu nekretnina centralne banke. Blokirao je isplatu taksi za avione, čime je ugrozio zračni promet u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, pojavile su se spekulacije da trag slovenačke kompanije, koja je navodno dobila posao pod kontroverznim okolnostima, vodi do uticajnih ljudi u Republici Srpskoj.
Zašto su prodali kompaniju vrijednu 56 miliona za samo jedan milion?
Prošlog jula je otkriveno da je Viaductu pomogao Damjan Belič , stečajni upravnik iz Ljubljane i bivši vlasnik zaštitarske firme Centurion iz Republike Srpske, koji je navodno igrao važnu ulogu u paraobavještajnoj mreži dugogodišnjeg lidera tog entiteta, Milorada Dodika. Dodik je u to vrijeme ovo pisanje pripisao “medijskom linču” usmjerenom na njegovu političku i ličnu diskreditaciju.
Vlasti u Bosni i Hercegovini su u početku odbile da prebaci ovaj novac kompaniji Viaduct, jer su im predstavnici kompanije dostavili broj bankovnog računa sa ostrva Jersey, koje se smatra poreskom oazom. Zatim su dobrih 56 miliona eura odštete prebacili na račun u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajnji primalac ovog novca bio je britansko-američki fond Vannin Capital, koji finansira ovakve tužbe.
Ubrzo nakon toga, u decembru prošle godine, Goljevšček i Zevnik, biznismeni iz kruga bivše Splošne plovbe, odlučili su prodati Viaduct. Dokumenti koje su dobili Slovenci otkrivaju da su za to dobili ukupno milion eura.
U dokumentima se ne navodi odakle će doći kupoprodajna cijena, koju je Blaževski morao platiti do kraja 2025. godine, odnosno u roku od nekoliko dana od potpisivanja ugovora. Zvanično, međutim, trebala bi je platiti kompanija Montreal International, koju je Blaževski registrovao na poznatoj adresi za virtuelne kancelarije u Londonu krajem prošlog augusta. Odnosno, nekoliko sedmica nakon što je Viaduct dobio odštetu od BiH u arbitraži.
Je li Makedonac slamnata osoba koja će zatvoriti Viaduct?
Nije poznato zašto su Goljevšček i Zevnik prodali kompaniju za samo milion eura, nakon što su prije samo nekoliko mjeseci primili više od 56 miliona eura odštete. U petak smo bezuspješno kontaktirali Goljevščka s nekoliko pitanja o poslu, piše necenzurirano.
Ali sama činjenica da su iz cijele priče izvukli samo milion eura mogla bi ukazivati na to da su Goljevšček i Zevnik “posudili” svoje ime za interese drugih, mnogo većih igrača. Odnosno onih koji su podijelili najveći dio kupoprodajne cijene.
Među njima sigurno nije Blaževski, kojeg se u Sloveniji može naći kao sadašnjeg ili bivšeg vlasnika ili predstavnika desetina kompanija. Većina njih više ne postoji.
Nakon što je prošle godine dobio arbitražni spor, Goljevšček je javno izjavio da on i Zevnik nemaju novca za vođenje spora, pa su se obratili Vannin Capitalu, koji im je osigurao dio finansijskih sredstava. Do sada nisu javno otkrili kako su se oni i fond dogovorili o raspodjeli primljenog novca.
Ko je sve došao do miliona iz Bosne i Hercegovine?
Odgovor na ovo pitanje mogao bi se pronaći u finansijskim izvještajima kompanije Viaduct, koji su objavljeni prije nekoliko dana. Kompanija, koja nije poslovala dugi niz godina, prošle godine je ostvarila 5,5 miliona eura “ostalih prihoda”. To odgovara otprilike deset posto dosuđene odštete.
Ali taj novac više nije u Viaductu. Većinu, 4,4 miliona eura, odnijeli su finansijski rashodi, dok su oko 900 hiljada eura bili “ostali rashodi”. Osim toga, kompanija je evidentirala 250 hiljada eura troškova usluga. Krajem prošle godine, kada je Blaževski već bio direktor i vlasnik, Viaduct više nije imao ni eura na svom računu.
Nije poznato da li je još neko ko je imao savjetodavnu ili lobističku ulogu u projektu u Republici Srpskoj primio novac od arbitraže. Kao što je spomenuto, novac je završio u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Bosni i Hercegovini se, još od izgubljene arbitraže, vodi žestoka javna debata o tome ko je za to odgovoran. Opozicija u Republici Srpskoj optužuje vladu za pogrešne odluke u vezi sa ustupcima i lošu reakciju u tom procesu, dok je vlada krivicu svalila na institucije BIH i nesposobno pravno zastupanje države.
Kao što je već spomenuto, vlasti u Republici Srpskoj su 2013. godine oduzele koncesiju kompaniji Viaduct zbog finansijskih problema kompanije, a samo nekoliko kilometara dalje, dodijelile su je državnoj kompaniji Elektroprivreda RS za novu hidroelektranu, što je potaknulo slovenačku kompaniju da podnese tužbu. U to vrijeme, vladu u Banjoj Luci predvodila je Željka Cvijanović , sadašnja članica Predsjedništva BiH, a Dodik je još bio entitetski predsjednik.
