– Još uvijek nema dokaza, ali stanovnici ovog uspavanog sela oko 24 kilometra udaljenog od dalmatinske obale počeli su se ponašati kao da sjede na kolijevci zapadne civilizacije. Stalni priliv turista iz mnogih zemalja učvršćuje ih u njihovom uvjerenju.
Sve je počelo prošlog ljeta, kada je iz Meksika stigla vijest da je privatni naučnik objavio teoriju da se drevna Troja nije nalazila tamo gdje ju je Heinrich Schliemann iskopao prije više od jednog stoljeća u Maloj Aziji, na zapadnoj obali Turske, već u Dalmaciji. Meksikanac Roberto Salinas Price rekao je da njegovo čitanje Homerove “Ilijade” ne ostavlja prostora za drugi zaključak osim da je Gabela bila Troja, rekao je.
Budući da je „Ilijada“ izvor grčke historije, a ta je, pak, temelj klasične kulture, premještanje Troje iz Male Azije u Dalmaciju od strane gospodina Salinasa Pricea učinilo bi modernu Jugoslaviju izvorom zapadne civilizacije. Jugoslovenska štampa se sa žarom uhvatila za tu teoriju. Nije iznenađujuće da grčka štampa nije posvetila pažnju toj teoriji.
G. Salinas Price je objavio svoju knjigu na engleskom jeziku u izdavačkoj kući Scylax Press u San Antoniju. Kada je dopisnik Tanyuga, jugoslovenske novinske agencije, poslao depešu, agencija je bila toliko preplavljena zahtjevima za specijalne članke iz cijele Jugoslavije da je preduzela neobičan korak objavljivanja u tvrdom povezu i originalne knjige i srpsko-hrvatskog prijevoda. Dobro se prodaju po cijeni od oko 7 dolara po primjerku.
Cjeloživotna strast
G. Salinas Price, za kojeg se kaže da je Homer njegova cjeloživotna strast, zasnovao je svoju teoriju na onome što smatra geografskim i astronomskim anomalijama u “Ilijadi” koje isključuju postojanje Troje u Maloj Aziji. Nakon godina istraživanja, koja su ga prvi put dovela u Jugoslaviju 1967. godine, zaključio je da je Gabela jedina moguća Troja.
Meksikanac je teoretizirao da je objašnjenje milenijumske geografske greške političke prirode. U 7. vijeku prije nove ere, sugeriše g. Salinas Price, Grci su vješto prenijeli sva imena mjesta iz „Ilijade“ na teritorije koje su tada bile grčke.
Jugoslovenski arheolozi su olako odbacili tu teoriju, izjavivši svima da nikada nisu otkriveni nikakvi arheološki dokazi koji bi potkrijepili tezu Meksikanca.
„Ne zanima nas šta arheolozi kažu“, rekao je Dragan Bradvica iz Turističkog udruženja Gabela, koje je brzo osnovano i dalo nezaposlenom gospodinu Bradvici plaćen posao. „Vrlo smo entuzijastični i spremni smo kopati sami.“
Dolazak prvih turista
Čim su se prošlog ljeta pojavili prvi turisti, poljoprivrednici iz Gabele znali su da im ide dobro. Inspirirajući lokalnu omladinu vizijama turističkog obilja, poslali su ih na čišćenje jednog od tri brda u selu, koje krase ostaci rimskih, mletačkih, turskih i bosanskih utvrđenja i svetišta. Oko 100 dječaka i djevojčica sedmicama je provodilo svoje slobodno vrijeme kako bi omogućili pristup zarasloj pustoši.
Turistička zajednica se zapravo ne pretvara da je to mjesto Troja iz starih vremena, ali ne čini ništa ni da obeshrabri tu ideju. Knjiga posjetilaca puna oduševljenih komentara poput onog jednog čovjeka “Vjerujemo!!!” ukazuje na to da je ta ideja zaživjela. Trenutno, zajednica zauzima samo stan u stražnjem dijelu školske zgrade koji je do nedavno zauzimao učitelj. Ali prije početka sljedeće turističke sezone, cijela škola će biti preseljena kako bi se napravilo mjesta za ono što se nada da će biti početak zlatnog doba Troje-Gabele.
Preduzetni privatni sektor ove komunističke zemlje već je proizveo širok asortiman suvenira – keramiku iz Troje, mape, naljepnice za automobile, štitnike za sunce, makete brodova i male lavove iz Troje. Ruševine osmanske džamije pretvorene su u mini-amfiteatar, gdje će sljedećeg ljeta turiste zabavljati klasični grčki i moderni jugoslovenski folklorni nastupi.
Trijumfalna posjeta
Svečano je otvorena na dosad najveći dan nove Troje – trijumfalnu posjetu gospodina Salinasa Pricea u septembru. Tri televizijske ekipe i 60 ili 70 novinara i fotografa došli su da izvijeste o događaju, prisjetio se gospodin Bradvica. Meksikanca je dočekalo aplaudirajuće selo koje ima 2.300 stanovnika i stotine stranaca.
„Ljudi su mu željeli zahvaliti što je vratio slavu Gabeli“, rekao je početnik u turističkoj službi, naglašavajući „vratio“. Nakon ceremonije dobrodošlice hljebom i soli i tradicionalnog regionalnog plesa, srećom, ali neobjašnjivo nazvanog Trojan, otac slave sela odveden je da pogleda Euripidovu dramu smještenu u Troji.
Potaknut entuzijazmom i jasno svjestan svoje odgovornosti, naučnik je, prema riječima g. Bradvice, rekao: „Ako mogu dokazati da nisam u pravu, izvršit ću samoubistvo.“
New York Times, 28. novembra 1985. godine.
– Salinas je u Bosni i Hercegovini boravio i 2007. Homerova šaputanja, jednu od njegovih knjiga na ovu temu, koja je izašla godinu ranije, krasi i poštanska marka BH Pošte.
Salinas je 2012. preminuo u Mexico Cityju, a njegovi posmrtni ostaci 2015. godine, na tridesetu godišnjicu od globalne promocije Troje u Gabeli – rasuti su na jugu naše zemlje.
Priča o Troji u Gabeli, 40 godina poslije, skoro da je utihnula. Možda, samo, čeka neka bolja vremena…
(MiruhBosne)
