… Bosanski metali su iz Dubrovnika i Drijeva odvoženi u Veneciju.
U gradu na lagunama Dubrovčani su poslije Nijemaca smatrani za glavne snabdjevače metalima. Službeni propisi mletačkih vlasti posebno navode ”njemački” i ”dubrovački” bakar. Samo u godinama velike mletačke krize, u ratu 1378—1381, balkanski metali su krenuli u drugom pravcu: prema Južnoj Italiji, Siciliji i Ankoni.
Ostali proizvodi bosanske privrede, koža, vosak, meso i stoka, nisu prolazili na tržištu tako lako kao vrijedni i traženi metali.
Iako su se primorski gradovi, znamo to sigurno za Dubrovnik i Kotor, otimali o namirnice koje su donosili kraljevi podanici u gradove, i smatrali da su pred izgladnjavanjem kad se takav uvoz obustavi, ipak je dolazilo do sukobljavaša trgovačkih interesa. Ljudima iz zaleđa se činilo da cijene po kojima se kupovala stoka nisu za njih povoljne.
Brojni proizvođači iz redova vlaha i seljaka su se morali potčinjavati tržišnim cijenama, a vlastela i vladalac, koji su takođe učestvovali u trgovini stokom, protestovali su u Dubrovniku i izbjegavali njegovo tržište kad im je to bilo mogućno. Kralj Tvrtko je čak u jedan mah zabranio da se bravi iz njegove zemlje izvoze u Dubrovnik, tražeći povišenje otkupne cijene. Dubrovčani su se, razumljivo, protivili takvim intervencijama, i prijetili da više neće kupovati i, čak, izdali tajno naređenje da se bravi iz Bosne ne kupuju i ne kolju. Na kraju su ipak ustuknuli i propisali višu otkupnu cijenu. Koliko je ovo pitanje u dubrovačko-bosanskim privrednim odnosima bilo značajno vidi se i po tome što je poslije više od pola vijeka jedan oblasni gospodar sumnjičio dubrovačke trgovce da su tajno utvrdili maksimalne cijene za otkup stoke i preduzeo zbog toga drastične protivmjere.
Svi glavni proizvodi bosanske privrede slivali su se, dakle, putevima prema moru. Moralo je, nesumnjivo, i u ovo doba biti privrednih veza sa Ugarskom, za koju je Bosna bila vezana znatno povoljnijim linijama komunikacija, ali su one, nepoznate tako da je promet prema sjeveru sasvim u sjenci trgovine s Primorjem. Na obali Jadrana su bile i polazne tačke bosanske uvozne trgovine.
/Izvod iz – Istorija srednjovekovne bosanske države, Ćirković Sima/
Naslovna fotografija: Charlie Lewis, 1967. – nekadašnja uskotračna pruga Dubrovnik – Sarajevo
(MiruhBosne)
