Skupina od 20-ak aktivista nenajavljeno je, u ponedjeljak ujutro, blokirala ulaz u zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu kako bi osudili podršku Hrvatske Izraelu u razaranju Palestine. Aktivisti su sjeli na stepenice i ispred glavnog ulaza, i tako blokirali ulaz, te su istaknuli transparent s porukom „Prekinite sve veze s Izraelom! Stop genocide“. Pri tome su i uzvikivali „Izrael i Hrvatska, dva ratna zločinca“, „Grlić Radman srami se, ruke su ti krvave“, „Sloboda Palestini“, „Free, free Palestine“, „Plenki, Plenki, gdje se kriješ, genocide ruku miješ“…
Ubrzo je ispred ministarstva stigla i policija koja im je prvo izdala naredbu da se sklone s ulaza, a kako su se oni oglušili na to interventni policajci su ih priveli u marice te odveli dalje na ispitivanje. Sve što se događalo ispred ministarstva aktivisti su snimali i direktno prenosili putem Instagrama na profilu @nepokorenapalestina.
Rezultat svega je da je ukupno 17 aktivista bilo pritvoreno u policiji od kojih je njih devetero pušteno iz pritvora tek dan kasnije. Ostali su iz pritvora pušteni na dan kada su pritvoreni s tim da su više sati proveli u pritvoru.
„Ovo je bilo klasično ‘treniranje strogoće’ od strane policije koja se sa svojim postupcima prema nama nije pokazala korektnom“, priča Marija Mileta koja je bila jedna od aktivistkinja koji su blokirali ulaz u zgradu ministarstva i potom je privedena.
„Jesmo došli pred zgradu ministarstva i jesmo blokirali ulaz kako bi ukazali na problem, odnosno na genocid koji Izrael provodi u Gazi mjesecima unazad i činjenicu da Vlada Hrvatske to podržava. Nas je bilo ukupno 17 i prema zakonu kad je manje od 20 ljudi nije neophodno prijaviti okupljanje. Nakon što je policija došla na mjesto događaja priveli su nas i u maricama prevezli do policije“.
Prisjećajući se svega što se događalo u pritvoru kaže kako se postupci policije nisu pokazali korektnim.
„Više su nas držali u jednoj maloj ćeliji gdje nije bilo dovoljno stolica pa su neki sjedili, a neki stajali. Nismo imali ni vode pa kad smo tražili vode da pijemo govorili su sad će ali su nas odveli sat vremena kasnije do toaleta da pijemo. Hranu i vodu u ćelije smo dobili tek poslije kada nam ih poslali naši prijatelji i odvjetnik. Mislim kako je takvo ponašanje nekorektno i nepotrebno. Ne znam koji je kriminalac morao prenoćiti u policiji radi nečeg sličnog što su učinili, a da ne pričamo o političarima“, dodaje Mileta.
Blokada je uspjela
Kaže i kako je protiv njih podnesena prekršajna prijava, ali i da će za svakog od njih sudsku postupak se odvijati odvojeno iako su svi bili zajedno i sve zajedno su činili. I ona kaže kako iza aktivista ne stoji nikakva udruga nego da se radi o običnim građanima koji su na ovaj način, svjesni mogućeg rizika i posljedica, željeli da iskažu svoje zahtjeve.
„Mislim da smo uspjeli. Naša poruka je poslana i pokazali smo da se mnogi u Hrvatskoj ne slažu s politikom prema Gazi kakvu provodi Vlada RH i ministarstvo vanjskih poslova. Naša poruka je proširena i dobivamo brojne poruke podrške građana. U isto vrijeme je i policija pokazala kako na nekima „trenira strogoću“, a kada je riječ o ministarstvu vjerujem kako će oni nastaviti i dalje raditi po starom jer očigledno ne razumiju i ne vide problem“, kazala je Mileta.
Na upit planiraju li poslije svega u budućnosti odraditi neku sličnu ili drugačiju akciju kako bi ukazali na stradanje ljudi u Gazi kazala je kako to ne želi komentirati.
‘Represivni aparat države je ljut’
Dok su aktivisti još bili u pritvoru medijima je poslan e-mail u kojem su poslali navode kako su aktivisti nakon privođenja objavili da im se prijetilo tužbama ako budu objavljivali snimke s akcije. Međutim, oni su ih upozorili da im se pokušava onemogućiti dokumentiranje prosvjeda te su pozvali druge da im se pridruže.
„Represivni aparat države ljut je što snimamo u znak podrške drugarima i prijete nam tužbama ako to objavimo. Možda ne bi bilo loše da što više ljudi dođe pokazati podršku aktivistima ispred ministarstva“, stoji u priopćenju za javnost kojeg su objavili i na društvenim mrežama.
Navode i kako ovom akcijom građanskog neposluha traže prekid svih veza s Izraelom, od onih gospodarskih i vojnih do energetskih i obrazovnih, kao i hitno zaustavljanje genocida u Gazi.
„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pokazalo se kao dosljedan i pouzdan partner izraelske vlasti kroz godine okupacije, aparthejda i genocida. Početkom ožujka, dok je izraelska vojska bombardirala Gazu, izaslanstvo Ministarstva, predvođeno ministrom Grlić Radmanom, sastalo se u Izraelu s tamošnjim ministarstvom vanjskih poslova, Gideonom Sa’arom, kako bi razgovarali o potencijalima jačanja suradnje Hrvatske i Izraela, posebno u području turizma i energetike. Umjesto da učini sve što je u njenoj moći zaustaviti daljnje ubijanje Palestinaca i Palestinaca, hrvatska vlada bira put sudioništva u izraelskim zločinima. Ni preko 50.000 ugašenih života nije dovoljno da se Hrvatska raskine odnose s Izraelom, stoji u priopćenju aktivista.
Dodaju ako nema moralne vertikale pitanje je drži li Vlada uopće do međunarodnog prava ali i da svejedno pozivaju da se poduzmu mjere sukladno Konvenciji o kažnjavanju i planiranju zločina genocida i Povelji UN-a.
„Moramo naglasiti kako prekid veza s Izraelom nije nepoznat u našoj političkoj povijesti i praksi. Nakon pobjede Izraela u Šestodnevnom ratu i dodatne okupacije palestinskih i arapskih teritorija 13. lipnja 1967. godine, Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Izraelom. To je prva država s kojom je Jugoslavija prekinula veze i to je trajalo sve do raspada federacije. Ne tražimo nemoguće, već tražimo nužno i jedino ispravno za mogućnost budućnosti i suživota u Palestini”, stoji u priopćenju navodeći kako formalnih organizatora akcije nema nego da se zbog alarmantne situacije u Gazi okupio širi pokret za slobodu Palestine.
Saveznici privedenih aktivista podsjećaju kako je od početka izraelske ofenzive na Gazu, koja je započela u jesen 2023. godine, u Zagrebu održano više prosvjeda solidarnosti s Palestinom. Najveći među njima bio je Marš solidarnosti na Međunarodni dan solidarnosti s palestinskim narodom. Kako navode, organizirale su ga Mreža antifašistkinja Zagreba, Inicijativa za slobodnu Palestinu, Studentice za Palestinu, Štrajk za Gazu, Inicijativa za akademsku solidarnost i epistemičku pravdu, Centar za mirovne studije i Zagreb grad-utočište. Kao i danas, tada su tražili prekid svih diplomatskih i trgovinskih odnosa s Izraelom, posebno onih koji se odnose na vojnu opremu i suradnju. Pozvali su političke i akademske institucije da prekinu šutnju i javno osude izraelske napade na Gazu.
Neprihvatljivo postupanje policije
Povodom tog događaja oglasila se i Kuća za ljudska prava Zagreb koja je upozorila na kršenje prava na prosvjed i slobodu izražavanja, kao i neprihvatljivo postupanje policije vezano za uhićenje aktivista.
„Aktivistice imaju pravo na iznošenje svog političkog stava i neslaganja s vanjskom politikom Vlade na za to relevantnom mjestu, a to je svakako prostor ispred zgrade ministarstva vanjskih poslova. Privođenjem aktivistica s mjesta mirnog prosvjeda, policija je onemogućila ostvarivanje njihovog ljudskog prava na javno okupljanje i na slobodu izražavanja“, navode.
„Uhićenja, izricanje prekršajnih kazni i zadržavanje u pritvoru samo zbog sudjelovanja na mirnom prosvjedu restriktivne su mjere koje su u suprotnosti s praksom Europskog suda za ljudska prava koji je u nizu presuda opetovano utvrdio da pravo na slobodu mirnog okupljanja predstavlja osnovno pravo u demokratskom društvu i, poput prava na slobodu izražavanja, jedno je od temelja takvog društva. Prema tome, ono se ne bi trebalo tumačiti restriktivno, a samo sudjelovanje u mirnon prosvjedu ne može biti povod za oduzimanje slobode“, ističe Kuća za ljudska prava.
Dodaju kako je, usprkos nedorečenosti Zakona o javnom okupljanju u pogledu regulacije spontanog okupljanja, dosadašnja policijska praksa pretežito bila nerestriktivna prema neprijavljenim prosvjedima do 20 građana.
„Policijsko postupanje suprotno je takvoj pozitivnoj praksi koja je olakšavala izražavanje legitimnih političkih i društvenih stavova koji su temelj svakog pluralističkog i demokratskog društva. U demokratskom društvu neprihvatljivo je da policija uhićuje građane zbog javno izgovorene kritike – policija ima dužnost štiti slobodu okupljanja i omogućiti građanima da izraze svoje stavove kroz mirne prosvjede”, zaključuju iz Kuće za ljudska prava.
Branimir Bradarić, AJB
