Jedna porodica – jedan tim (s lijeva na desno): Ibrahim Kurtanović (50, napadač), Semin Kurtanović (25, vezni red), Kenan Kurtanović (20, vezni red), Bakir Kurtanović (20, napadač), Imran Kurtanović (18, odbrana ), Samir Kurtanović (32, odbrana), Semir Kurtanović (28, vezni red). Sredina: Anes Kurtanović (19, vezni red), Ajet Kurtanović (22, odbrana), Amel Kurtanović (18, vezni red). Prednji: Haris Kurtanović (26, golman)
Njemačka – Od jeseni se u okružnu ligu D prijavilo ukupno 12 Kurtanovića starosti od 18 do 50 godina, plus nekoliko prijatelja i poznanika. “To je za mene ostvarenje sna. „Obično se viđamo samo na porodičnim zabavama, ali sada igramo u timu“, kaže građevinski inženjer. Tim je bio njegova ideja, a njegov bivši klub ju je rado prihvatio, piše Bild.de.
Razlika u odnosu na normalne timove? Više kohezije – i manje nereda! “Mlađi su još strastveniji prema timu, a stariji se ne dižu samo zato što izgube loptu”, rekao je trener.
Na dresu se vidi i porodična firma: elektrotehnička kompanija “KURTECH”, koja zapravo nema budžet za sponzorstvo.
Oko 150 članova porodice živi u oblasti Rajna-Majna. Njihovi korijeni su u Sandžaku, u četiri države Srbije, Crne Gore, Bosne i Kosova. Ratovi u Jugoslaviji počeli su 1991. godine i stara domovina je osporena. “Moj otac je želio pobjeći iz rata i raditi u Njemačkoj”, objašnjava Haris. Amidža Ibrahim ga je slijedio 1993. godine. Sa 50 godina najstariji je u timu.
„Imamo inženjere, preduzetnike, pripravnike i advokata“, ponosno kazuju njih dvojica. Gotovo svi imaju njemački pasoš. Na terenu govore bosanski tako da protivnici ne razumiju njihovu taktiku.
Trenutno su na drugom mjestu na tabeli. Igrač-trener: Ima još troje rođaka, pa nas je 15 Kurtanovića.
Cilj je prvenstvo. Zatim slijedi veliko porodično slavlje. Ali ono što je sigurno je da će sljedeće sezone igrati dvije lige više. Jer klupski prvi tim više ne može da se takmiči zbog nedostatka igrača. Porodica Kurtanović nema taj problem.