U Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu u četvrtak 04. juna održana je panel diskusija pod nazivom „Jedna historija, jedna istina, jedna Bosna i Hercegovina“, u organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Događaj je okupio veliki broj učesnika iz akademske zajednice i šire javnosti, potvrđujući snažan interes za pitanja historijske nauke, naučno utemeljenih činjenica i savremenog tumačenja prošlosti Bosne i Hercegovine. Poseban fokus događaja bio je na predstavljanju edicije „Historija Bosne i Hercegovine“u šest tomova predstavlja jedan od najznačajnijih savremenih doprinosa bosanskohercegovačkoj historiografiji.
U panel diskusiji su učestvovali dr. Sedad Bešlija, naučni savjetnik i direktor Instituta za historiju UNSA, glavni i odgovorni urednik i autor na projektu; prof. dr. Adnan Busuladžić, dekan Filozofskog fakulteta UNSA i urednik na projektu; doc. dr. Edin Bujak, docent na Filozofskom fakultetu UNSA i autor na projektu; dr. Dženita Sarač-Rujanac, viša naučna saradnica Instituta za historiju UNSA, urednica i autorica na projektu; te dr. Muamer Džananović, viši naučni saradnik i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, autor na projektu.
O tome da bosanskohercegovačko društvo još uvijek više opterećuje prošlost nego što ga usmjerava ka budućnosti, ukazao je Dr. Sedad Bešlija. Naglasio je da historiju treba prepustiti nauci, izvorima i argumentima, a ne proizvoljnim tumačenjima i dnevnopolitičkim interesima. Prema njegovim riječima, edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ predstavlja višedecenijski naučni projekat od transgeneracijske vrijednosti, koji budućim generacijama nudi pouzdano znanje o prošlosti zemlje. Govoreći o savremenim izazovima, Bešlija je ukazao na paradoks današnjeg vremena u kojem su historijski izvori dostupniji nego ikada, ali su istovremeno dezinformacije i manipulacije prisutnije nego ranije. Istakao je da je zbog toga neophodno razvijati kritičko mišljenje i povjerenje u naučne metode. Kao jednu od najvećih zabluda o Bosni i Hercegovini koja se uporno održava u javnom prostoru naveo je mitološke konstrukcije o Bosni kao geografiji ili zavičaju u sklopu srpske ili hrvatske države naglašavajući da nauka potvrđuje njen višestoljetni politički, teritorijalni i društveni kontinuitet. Istakao je da je Bosna kao država stara više od 1170 godina, da se nikada nije teritorijalno cijepala, pomjerala ili selila iz svog geohistorijskog jezgra što je slučaj sa susjednim državama, da se nije sastavljala iz nekih oblasti ili regija kroz povijest, već da je uvijek bila jedinstvena, unitarna, a ne savezna država. Zaključio je da je ključna poruka edicije „Historija Bosne i Hercegovine“ upoznati prošlost kako bi se odgovorno gradila budućnost, jer širina pogleda na prošlost određuje širinu mogućnosti u budućnosti, dok uski pogledi podstiču predrasude.
Dr. Muamer Džananović dodao je da se Bosna i Hercegovina danas istovremeno bori za svoju budućnost, ali i za očuvanje elementarnih istina o vlastitoj prošlosti. Podcrtao je da je prošlost u bosanskohercegovačkom društvu još uvijek često predmet političkih osporavanja, relativizacija i pokušaja da se naučno dokazene i pravno utvrđene činjenice predstave kao sporne.
U tom kontekstu posebno je ukazao na značaj edicije „Historija Bosne i Hercegovine“, koja potvrđuje da Bosna i Hercegovina nije slučajna niti privremena tvorevina, već zemlja dubokog historijskog trajanja, državnosti, kulturnog naslijeđa i institucionalnog kontinuiteta. Prema njegovim riječima, bosanskohercegovačka prošlost može se razumjeti jedino kroz ozbiljan naučni pristup, zasnovan na izvorima, argumentima i historijskom kontekstu. Džananović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina tokom svoje duge historije preživjela različite političke sisteme, krize, ideologije i pokušaje osporavanja, te podsjetio na važnost jačanja institucija koje čuvaju i razvijaju znanje, poput univerziteta, instituta, arhiva, biblioteka i muzeja. Istakao je da edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ predstavlja ne samo vrijedan naučni i izdavački projekt, nego i važan obrazovni, civilizacijski i državni poduhvat, čija je trajna poruka da Bosna i Hercegovina ima svoju historiju, svoje trajanje i svoje neotuđivo pravo na budućnost.
Dr. Dženita Sarač-Rujnac je izjavila da edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ predstavlja cjelovitu i naučno utemeljenu sintezu historije zemlje od najstarijih vremena do danas. Poručila je da se istina, zasnovana na autentičnim izvorima i provjerenim činjenicama, može koristiti kao snažan odgovor na političke manipulacije, mitove i propagandu. Prema njenim riječima, historija sama po sebi nije uzrok podjela, već se podjele održavaju kroz tendenciozne interpretacije i selektivno korištenje prošlosti u političke svrhe. Govoreći o izazovima historiografije, Sarač-Rujnac je ukazala na nedovoljnu brigu o arhivskoj građi i institucijama koje čuvaju historijske izvore, ali i na potrebu da naučno utvrđene činjenice budu dostupne široj javnosti kroz obrazovni sistem i institucije. Kao jednu od najupornijih zabluda navela je poistovjećivanje Bosne i Hercegovine sa nekadašnjom Jugoslavijom kroz tezu o „Jugoslaviji u malom“, naglašavajući da Bosna i Hercegovina ima višestoljetni historijski kontinuitet koji se ne može svesti na jugoslavensko iskustvo. Poručila je da edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ svjedoči o dugom trajanju bosanskohercegovačke državnosti i sposobnosti zemlje da opstane uprkos brojnim izazovima. Zaključila je da su rad, razumijevanje, empatija i međusobno poštovanje najveća snaga Bosne i Hercegovine i vrijednosti na kojima buduće generacije trebaju graditi svoju budućnost.
Na važnost institucija koje se sistemski bave proučavanjem historije Bosne i Herceogivne ukazao je prof. dr. Adnan Busuladžić, naglašavajući njihovu ključnu ulogu u očuvanju naučnih standarda i historijske istine. Pojasnio je prisutne anomalije u društvu, gdje se o historijskim temama često izjašnjavaju osobe bez odgovarajućih stručnih kompetencija, čime se potiskuje glas nauke i struke. Posebno je upozorio na pojave pseudohistorijskih interpretacija, navodeći kao primjere tvrdnje o bosanskim piramidama i različite mitološke teorije o porijeklu naroda. Tokom diskusije, istakao je da se stručnjaci koji argumentirano ukazuju na nedostatak naučne utemeljenosti često suočavaju s pritiscima i osporavanjima. Prema njegovim riječima, odgovornost historičara jeste da javnosti ponude provjerene i vjerodostojne interpretacije prošlosti zasnovane na naučnim činjenicama. Busuladžić je naglasio i značaj projekata poput edicije „Historija Bosne i Hercegovine“, koji predstavljaju važan doprinos popularizaciji naučnih saznanja. Istakao je da bi ovakva izdanja trebala biti dostupna obrazovnim ustanovama i široj čitalačkoj publici. Zaključio je da je upravo jačanje historijske pismenosti i dostupnost naučno utemeljenih sadržaja najbolji način za suzbijanje manipulacija historijom i različitih ideoloških zloupotreba prošlosti.
Govoreći o izazovima s kojima se susreću istraživači, Doc. dr. Edin Bujak kazao je da se nerijetko suočavao s pokušajima osporavanja naučnih rezultata od strane osoba bez potrebnih stručnih kompetencija. Takve pojave povezao je sa sve izraženijim antiintelektualizmom u društvu, koji otežava afirmaciju nauke i stručnog rada. Posebno je naglasio problem općeg pada interesa za čitanje i obrazovanje, što dodatno usložnjava misiju historičara, arheologa i drugih naučnih radnika. Prema njegovim riječima, bez razvijanja kulture čitanja i kritičkog promišljanja teško je očekivati kvalitetan odnos prema prošlosti i kulturnoj baštini. Bujak je ukazao i na potrebu snažnije zaštite naučnih standarda u javnom prostoru te većeg uvažavanja stručnih istraživanja. Kao jedan od vodećih poznavalaca kulturne baštine srednjovjekovne Bosne, posebno stećaka, istaknuo je važnost kontinuiranog istraživanja, očuvanja i promocije ovog vrijednog naslijeđa. Njegovo izlaganje otvorilo je i pitanje odnosa društva prema nauci, obrazovanju i kulturnoj baštini kao temeljnim elementima kolektivnog identiteta.
Učesnici panel diskusije poručili su da je jačanje naučne pismenosti, razvijanje kritičkog mišljenja i osnaživanje institucionalne podrške historijskoj nauci od presudnog značaja za savremeno društvo i njegov dalji razvoj. Posebno je istaknuto da edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ predstavlja jedan od najznačajnijih savremenih naučnih projekata iz oblasti historiografije, koji na sistematičan i naučno utemeljen način doprinosi cjelovitom razumijevanju historijskog razvoja, državnog kontinuiteta te bogatog kulturnog i društvenog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Događaj je realizovan u okviru kampanje „Historija BiH: jedna zemlja, jedna knjiga za sve nas“, čiji je cilj jačanje javne svijesti o značaju naučno utemeljenog pristupa prošlosti, unapređenje historijske pismenosti u društvu, te dodatna afirmacija historijske nauke i stručnog istraživačkog rada u javnom prostoru.
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu zahvaljuje svim učesnicima, partnerima, predstavnicima medija i posjetiocima koji su svojim prisustvom podržali ovaj značajan događaj i dali doprinos afirmaciji naučne misli i kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini.
