U organizaciji Narodne biblioteke Mostar a u sklopu manifestacije Mostarsko ljeto 2024 u bašti Yunuz
Emre Instituta održana je Večer posvećena Nedžadu Ibrišimoviću i Dževadu Karahasanu.
Karahasan i Ibrišimović jedni su od najznačajnijih imena u bosanskohercegovačkih književnosti.
Književnici poput njih su oni zbog kojih smo zavoljeli književnost, oni zbog kojih studiramo književnost i
oni koji književnost čine književnošću. Upravo zbog iznimnog značaja koji su pružili našoj književnosti i
našoj domovini, odlučili smo organizovati književno večer njima u čast – saopćeno je iz Narodne
biblioteke Mostar.
O književnosti Dževada Karahasana govorila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, autorica studije Romaneskni
vrtovi Dževada Karahasana, dok je o književnosti Nedžada Ibrišimovića govorio doc.dr. Dženan Kos
čija doktorska disertacija novi naziv Književno i publicističko djelo Nedžada Ibrišimovića u poetičkom
kontekstu savremene bošnjačke književnosti.
Profesorica Hadžizukić ističe:
“Svaki od Karahasanovih romana pruža različite mogućnosti čitanja, ali ih, s obzirom na hronotopsko
određenje i kompozicijsko ustrojstvo, možemo načelno podijeliti u dvije grupe: Istočni diwan, Šahrijarov
prsten i Što pepeo priča, s jedne, i: Sara i Serafna, Noćno vijeće i Uvod u lebdenje, s druge strane. Prvu
grupu čine romani čije su tekstualne karakteristike predominantno postmodernističke, sa
metatekstualnim okvirom u kojem je u fokusu pronađeni stari rukopis, te sa mnoštvom različitih
hronotopa i naratora. Dalje, to su romani koji se poigravaju sa različitim žanrovskim oblicima
(epistolarni roman, kriminalistička priča, priča zavjere, adab, esej i tako dalje) koji se grade da bi bili
ironizirani ili urušeni, to su romani koji obiluju intertekstualnim poveznicama, osobito sa religijskim I
filozofskim tekstovima, te romani koji zahtijevaju pažljivog čitaoca spremnog na postmodernu igru sa
tekstom.”
„Književnik, kritičar i publicista, Nedžad Ibrišimović, javio se sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća
na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni osobenom i inovativnom pripovjednom poetikom koja je već
u svojoj početnoj fazi prvo nagovijestila, a zatim potpuno otvorila procese promjene modernističke
paradigme bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Međutim, ono što značajno obilježava
početnu fazu njegovog književnog stvaranja jeste upravo trenutak artikuliranja u kontekstu naročito
nepovoljnih književnohistorijskih i književnonaučnih, te društvenih, kulturnih i političkih prilika,
odnosno vrlo otvoreno suspendiranje bošnjačkog književnog, jezičkog i kulturnog elementa u okvirima
jugoslavenskog konteksta” kazao je doc.dr. Dženan Kos.
Naredni sadržaj u okviru manifestacije “Mostarsko ljeto” zakazan je za danas, 19.07.2024. godine, kada će u
Centru za kulturu Mostar u 20:00 sati biti održana izložba karikatura “Stari most” čiji je autor Ito
Korjenić.
