BAŠTINA

BAŠTINA

Dan reintegracije Prače i priča o džamiji velikog vezira Semiz Ali-paše

19.mart obilježava se kao Dan reintegracije Prače. Prača je dio Općine Pale u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde. U nastavku priča o džamiji velikog vezira Semiz Ali-paše u Prači. Džamija je poput

BAŠTINA

Najstarija fojnička džamija ima tri imena, a obnovljena je djevojačkim mirazom

Najstarija džamija u Fojnica datira još iz hidžretske 958., odnosno 1551. godine. Džamija je osim po starini, poznata i po tome što ima tri imena. Atik džamija što znači ‘stara’, Srednja

BAŠTINA

Sarajevski ramazanski somuni, miris iftara

Sarajevski somuni su tradicionalno kroz vijekove sastavni dio iftarskih sofri. U vrijeme ramazana stvaraju se veliki redovi pred sarajevskim pekarama, posebno onim koji se nalaze u starom dijelu grada gdje

DUHOVNOST

Čajniče – Klanjana prva teravija u Sinan-begovoj džamiji nakon 32 godine

Prvi teravih-namaz ove godine, kao centralni program za Muftijstvo goraždansko, klanjan je u Sinan-begovoj džamiji u Čajniču, što je i prvi kolektivni namaz u ovoj džamiji nakon 32 godine. Prije

BAŠTINA

Bosanski ćilim – vrijedna kulturna baština u kojoj je utkana simbolika života

Današnja emisija “Zapis” Radio Televizije Crne Gore, govori o Bosanskom ćilimu. Ekipa nacionalne televizije iz bosanskog najbližeg susjedstva bila je u Sarajevu i pored ateljea umjetnice Amile Smajović, koja je

RIJEČ

Priča o prvoj zastavi na zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine

To je ta zastava. Nastajala je u vrlo teškim uvjetima, ali smo uspjeli, kaže ugledni bosanskohercegovački historičar Enver Imamović dok, s rukavicama na rukama, vrlo oprezno dotiče gelerima izbušenu zastavu

BAŠTINA

Lakišića harem, Mostar

– Crvenom linijom su označene konture harema koji ima površinu od 18.848 metara kvadratnih ili 19 dunuma. Onako odoka vidimo da saobraćajnice i plato ispred nekadašnje robne kuće HIT zauzimaju

BAŠTINA

Bogata bošnjačka nošnja sa uticajem Istoka i Zapada

Bošnjačka nošnja gradska i seoska u Bosni i Hercegovini naziv je javne prezentacije koju je svojevremeno organizovalo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, a uvodničar je bila Svetlana Bajić, etnolog