Bosanski intelektualci: Bosna i Hercegovina najvažniji predmet spoljnje politike Srbije i Hrvatske

Bosanski intelektualci: Bosna i Hercegovina najvažniji predmet spoljnje politike Srbije i Hrvatske

 

Na referendumu 1992. godine građani Bosne i Hercegovine opredijelili su se za  nezavisnu, suverenu i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih građana i naroda, a temeljem tih referendumskih principa i međunarodnog priznanja BiH kao suverene države jula iste godine nastala je Platforma Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, koja je objedinila bosanskohercegovačke patriote, neovisno o njihovim ličnim i političkim opredjeljenjima, kako bi se odbranila cjelovita  i međunarodno-pravno priznata država, što je potvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom decembra 1995. godine, potpisanim na današnji dan u Parizu, navodi se u danšnjoj zajedničkoj izjavi bosanskohercegovačkih intelektualaca, koju premosimo u cjelosti.

“Danas, nakon 23 godine, na teritorijama pod političkom kontrolom SNSD-a i HDZ-a u značajnoj mjerii zvršena je etnonacionalna homogenizacija, sa dominantnim uticajem vladajućih politika iz Beograda i Zagreba. Na preostalom dijelu države je opstao politički pluralizam. U posljednje vrijeme, u odsustvu potrebne državničke vizije, scena se počela svoditi na golu borbu za vlast, a ne za reintegraciju države i društva u cjelini.

Nakon posljednjih općih izbora u našoj zemlji javnost je zaokupljena formiranjem vlasti na svim nivoima u državi. Tim problemom je zaokupljena i međunarodna politička javnost, jer se taj problem nametnuo kao političko-sigurnosni problem cijele regije. Od proteklog rata i agresije postoji kontinuitet miješanja susjednih država u unutarnje stvari BiH. To kulminira u posljednje vrijeme i stiče se dojam kako je Bosna i Hercegovina najvažniji predmet spoljnje politike Srbije i Hrvatske.

Situacija je otežana problemima koji su nastali u procesu provođenja izbornih rezultata. Političke stranke ih tumače onako kako im odgovara. Sudeći po nekim konkretnim potezima naših susjeda, to služi kao povod da bi se iznova pokrenuli procesi koji su poraženi ratnih devedesetih godina i kojima je presuđeno na sudovima UN-a u Hagu. Veliki broj stranaka koje imaju priliku ući u vlast objektivno otežavaju taj proces, jer otvaraju veliki broj kombinacija u izboru partnera na principu ‘vlasti samo radi vlasti’, pod okriljem ‘programskih platformi’. Čak i one stranke koje su jedva prešle  izborni prag dobile su veliki značaj. Stranke ‘pobjednice’, dakle, one sa relativnom većinom, u koalicionim pregovorima otkrile su svoju buduću politiku ili preciznije rečeno odsustvo valjane, konstruktivne državničke politike.

Deklarativno općeprihvaćeni evropski put je definirao prioritete budućim nositeljima vlasti. Domaće politike i konkretno ponašanje vode u suprotnom smjeru. S druge strane, EU insistira na formiranju vlasti i reformskim procesima, pa tek onda na rješavanju unutarnjih problema. Politički akteri i dalje formiranje vlasti uvjetuju svojim stranačkim ciljevima. Pobjedničke stranke iz RS-a najavljuju daljnju destrukciju Bosne i Hercegovine kao države i slabljenje njenih institucija na račun jačanja entiteta. Stranke iz Federacije BiH, koje sebe smatraju pobjedničkim na izborima, najavljuju politiku daljnje etnizacije teritorija BiH i nacionalizaciju politika. To se želi ‘pokriti’ tezama o ‘legitimnom predstavljanju’ i ‘patriotskom nacionalizmu’.

Bez obzira koji eufemizam upotrijebili, jasno je da se radi o etnoteritorijalnoj podjeli države, kao posljedici takvog političkog djelovanja. Ciljevi takvih politika su: pokazati domaćoj i svjetskoj javnosti da je Bosna i Hercegovina kao država neodrživa, nefunkcionalna, nedemokratska i neracionalna. Velikom bukom o neravnopravnosti i ugroženosti, svih od svih, prikriva se činjenica da su upravo te stranke proizvele stanje koje prikazuju kao nepodnošljivo i da ga takvog održavaju godinama.

Krajnje je vrijeme da politički blokovi, lijevi, građanski ili bosanskohercegovački, formirani  iz programski heterogenih stranaka, konačno formuliraju jedinstvenu dugoročnu politiku za Bosnu i Hercegovinu. Iako su svoj izborni rezultat ostvarli, prije svega, u sredinama sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, nužno je da svoje biračko tijelo i demokratske vrijednosti prošire na čitavu teritoriju Bosne i Hercegovine.

Ključni problem nosioca tzv. građanskih blokova leži u nedostatku potrebnog razumijevanja ukupnih procesa kroz koje društvo i država prolazi. Uz to, evidentno je neuvažavanje meritornosti i neadekvatna kadrovska kapacitiranost, populizam i realno odustajanje od vlastitih temeljnih programskih ciljeva. U takvoj situaciji, budućnost države i stabilnost bh. društva je prioritetno političko pitanje i treba biti preokupacija šire javnosti. To se ne može prepustiti samo političkim strankama i njihovim pragmatičnim partikularnim interesima.

Budućnost Bosne i Hercegovine ne može se dati u ruke onima koji su je uništavali i koji nas žele vratiti u tu prošlost, kao ni  onima koji nemaju potrebnu snagu i sposobnost da se tome sami suprotstave. Većina građana ove zemlje nisu dali  mandat na prošlim izborima za daljnju devastaciju države i društva. Svako pozivanje na izborni legitimitet u ovakvim okolnostima  postaje čista manipulacija. Zato očekujemo od najšire javnosti da zajedno djelujemo u odbrani vrijednosti na kojima treba da počiva naša država i društvo.

Mi se obavezujemo da ćemo u ličnom kapacitetu, kao i kroz duštvene i političke forme u kojima djelujemo,  zalagati se za iznesene principe. Očekujemo od domaćih političkih snaga da će se snažno založiti ne samo za zaštitu teritorijanog integriteta, nego i suverenititeta države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Zabrinuti kontinuiranim naoružavanjem država u našem susjedstvu, zahtijevamo od međunarodne zajednice i njenih institucija da osiguraju striktnu provedbu Dejtonskog sporazuma u segmentu koji traži balans u naoružavanju cijelog regiona. Zahtijevamo, također, od domaćih vlasti kao i od EU, administracije SAD, Visokog predstavnika i predstavnika Evropske komisije u BiH, cjelovitu sprovedbu Dejtonskog sporazuma,  koji garantira zaštitu suvereniteta naše zemlje, njene cjelovitosti i multietničnosti, zaštitu ravnopravnosti svih naroda i građana, demokracije i temeljnih ljudskih prava.

Na ovim vrijednostima u narednom periodu inicirati ćemo i koordinirati potrebne aktivnosti kroz javno djelovanje i u okviru domaćih i međunarodnih institucija”, navodi se izjavi, koju su potpisali

dr Ivo Komšić, dr Esad Zgodić, dr Marinko Pejić, dr Nedžad Mulabegović, dr fra Mile Babić, dr David Kamhi, don Luka Brković, dr Elvir Sadiković, fra Ivo Marković, Fikret Musić, dr Emir Turkušić, dr Lamija Tanović, fra Petar Matanović, akademik dr Miloš Trifković, akademik dr Esad  Duraković, mr.sci Emir Zlatar, akademik dr Slavo Kukić, Osman Topčagić, mr.sci EliasTauber, Sretko Radišić, dr Enes Pelidija, Stipo Prlić, Vlatko Kraljević, Miro Lazović, dr Zlatko Lagumdžija, dr Hasan Muratović, dr Hilmo Neimarlija, dr Meliha Lekić, Adil Kulenović, Dževad Bećirević, dr Salih Fočo, dr Senadin Lavić, Razim Čolić, akademik dr Mirko Pejanović i Edhem Bičakčić.

 

Izvor: Agencije

 

Previous Reportaža kanala "R" iz Rijeke: Mnoštvo je razloga za posjetu Sarajevu (VIDEO)
Next Prijem za učenike Srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, osvajače zlatnih medalja na međunarodnom takmičenju inovacija

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Sarajevo obilježilo 31. maj: Prijedorska bijela traka crnja je od svakog mraka (Foto)

Dan bijelih traka obilježen je danas i u Sarajevu, a akciji ”Zajedno protiv fašizma!” na Trgu djece Sarajeva odazvao se veliki broj građana kojima su ovom prilikom dijeljene bijele trake.  Povodom

NAŠI DANI

Za dva i po mjeseca ‘BH voz’ počinje saobraćati na relaciji Sarajevo – Bihać

  Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine danas su potpisale ugovor sa firmom Step d.d. Sarajevo, koja je ponudila najbolje uvjete na međunarodnom tenderu, za izvođenje radova na elektrifikaciji dijela Unske

NAŠI DANI

Organizatorka protesta u Stockholmu: Ovu manifestaciju dugujem mom ocu. Dugujem to istini

Teufika Šabanović, inicijatorka protestnog mitinga koji će se 10. decembra održati u Stockoholmu, na dan uručenja Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, za Moja BiH govori o motivima