Stručnjaci iz različitih domena orijentalne filologije te historije kulture i civilizacije iz Bosne i Hercegovine i inozemstva okupili su se danas u Sarajevu da bi naučnoj i stručnoj javnosti ukazali na značaj Ahmeda Sudija Bošnjaka, koji se ubraja u najznačajnije komentatore perzijskih klasika i arapskih gramatičkih djela u Osmanskom carstvu.
Viši naučni suradnik na Orijentalnom institutu u Sarajevu Aladin Husić istaknuo je novinarima da je razlog više za afirmaciju djela Ahmeda Sudija i u tome što se radi o čovjeku koji potječe s ovih prostora, iz mjesta Sudići u okolini Čajniča.
– To su važni razlozi zbog kojih treba afirmirati pozitivne vrijednosti iz prošlosti i prepoznavati ih na ovakav način, međunarodnim naučnim skupom – kazao je.
Ahmed Sudi Bošnjak pisao je na perzijskom jezika, a značaj i vrijednosti njegovog djela na ove prostore prenosili su stručnjaci koji su bili fokusirani na taj jezik i književnost.
– Imamo značajnih radova koji su nastajali proteklih decenija i na određeni način prezentirali Ahmeda Sudija i njegovo djelo. Ipak on je mnogo cjenjeniji i poznatiji na perzijskom govornom području i u književnosti nego kod nas. Postoji nešto što se zove jezička barijera i za očekivati je da ne može u tolikoj mjeri biti masovno zastupljen ali u užim naučnim krugovima, svakako da – naglasio je Husić.
Docent na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Munir Drkić predaje perzijski jezik i književnost i kooautor je knjige “Ahmed Sudi Bošnjak – komentator perzijskih klasika”. Kaže da Ahmed Sudi Bošnjak spada u najznamenitije naučnike s prostora Bosne i Hercegovine u njenoj prošlosti, naročito u periodu Osmanskog carstva.
Njegova djela bila su, kaže, udžbenici perzijskog jezika diljem toga velikog carstva, prevođena su (tokom 19. stoljeća) na njemački i engleski jezik. Sudijevi komentari perzijskih klasičnih djela tri stoljeća su korišteni kao udžbenici perzijskog jezika diljem Osmanskog carstva, a nalaze se i među prvim štampanim knjigama u Turskoj.
– Jasno je da se radi o važnoj ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine, naročito iz naučne oblasti – istaknuo je.
Međunarodni naučni skup “Ahmed Sudi Bošnjak” organizovali su Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, International Microfilm center Noor iz New Delhija i Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.
U okviru tog događaja otvorena je izložbe “Djela Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH”, autora Osmana Lavića, a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu bit će postavljena do kraja ovog mjeseca.
