Apel bivših visokih predstavnika za brzi prijem BiH u EU

Apel bivših visokih predstavnika za brzi prijem BiH u EU

Schwarz-Schilling i Inzko traže od EK da se Bosna i Hercegovina “brzo i nebirokratski” primi u EU. Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH. Smatraju i da se Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

„24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”. Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve”. Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi „Dodik i Vučić mogli da „iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu”.

„Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose sa Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo”, navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

„EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Inzko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH. „Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa”, kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.

“NATO ima obavezu da djeluje u BiH”

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. „Ona proizilazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”. Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine”.

„Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Inzko.

Inzko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci”, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: „Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

„Slažem se sa Karlom Bildtom“,  kaže Valentin Inzko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“. „Želim podsjetiti da je jedan drugi političar –  naime Heiko Maas (bivši njemčki šef diplomatije) 28.10.2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca“.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu po prvi put na tom mjestu obiježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila: „Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH niko nema prava da izgovori tu riječ a kamoli da njome prijeti. Mi skupa sa imamima, fratrima i pravoslavnim sveštenicima slavimo Dan nezavisnosti i niko nas neće razdvajati“, prenosi DW.

Previous Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježen u svim općinama i gradovima USK
Next Uposlenici Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu s mirnog okupljanja poslali poruke podrške Ukrajini

You might also like

NAŠI DANI

Muriz Memić pozvao građane da podrže proteste ministra Dragana Mektića

Otac ubijenog sarajevskog mladića Dženana Memića pozvao je građane da podrže ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića, koji traži mirne proteste ispred Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i

NAŠI DANI

Sarajevo će konačno dobiti nove tramvaje!

Sarajevo će konačno dobiti nove tramvaje. Međunarodni tender za njihovu nabavku trebao bi biti objavljen 01.juna 2020. godine, saznaje poslovni portal Akta.ba. Nabavka tramvaja bit će finansirana zajmom EBRD-a i EIB, zašto je već potpisan

NAŠI DANI

Qatar Airways uspostavio avio-liniju: Na Aerodrom Sarajevo sletio prvi avion iz Dohe

Na Međunarodni aerodrom u Sarajevu sletio je prvi avion iz Dohe. Time je otvorena avionska linija jedne od najvećih aviokompanija u svijetu Qatar Airways na relaciji Sarajevo – Doha. Polazak leta