Arheološka istraživanja kod Visokog: Moguće nalazište temelja kraljevskog dvora bosanskih vladara

Arheološka istraživanja kod Visokog: Moguće nalazište temelja kraljevskog dvora bosanskih vladara

Zavičajni muzej Visoko vrši arheološko istraživanje istraživanje lokaliteta ‘Svibe’.

Kada smo 2018. godine na Svibama u Gornjem Moštru kod Visokog izveli prva arheološka istraživanja, bilo je jasno da se radi o izuzetnoj spomeničkoj cjelini i jedinstvenom lokalitetu na području Visokog. Tada je u roku od 5 radnih dana otkriven temelj zida dužine 15,50 m koji je nagovještavao postojanje većeg građevinskog kompleksa na lokalitetu. Od tog momenta, postavljeno je pitanje o kakvom tipu građevine se radi?

Pretpostavke koje su formirane u naknadnoj analizi iskopavanja (u objavi u prvom broju Radova Zavičajnog muzeja) bile su podijeljene – određeni pokretni arheološki materijal kao i sam prirodni položaj lokaliteta išli su u prilog tezi da se na Svibama nalazi centar rimskog poljoprivrednog imanja, odnosno rimska vila rustika (villa rustica).

S druge strane, srednjovjekovni pisani izvori – povelje bosanskih vladara te epigrafski spomenici – svjedoče o snažnom razvoju Moštri u srednjem vijeku te su držali otvorenom vrlo uzbudljivu mogućnost identifikacije nekih od objekata koji se tradicionalno smještaju u visočko polje (kraljevski dvor u Moštrima, hiža poglavara „dida“ Crkve bosanske, crkve Kulina Bana).

S ovim pretpostavkama na umu, u organizaciji Zavičajnog muzeja početkom oktobra ušli smo u novu fazu istraživanja na Svibama. Plan iskopavanja bio je više nego jasan – nastaviti s otkrivanjem dijelova arhitekture kako bi se što prije razvio barem djelimičan tlocrt građevinskih ostataka s ciljem identifikacije kompletne građevine.

Već drugog dana iskopavanja, čišćenjem jedne manje površine dim. 2 x 2 okupljene oko nečega što je u početku ličilo samo na manju hrpicu kamenja, otkriveno je „koljeno“, skretanje temelja koje nas je vodilo ka novim dijelovima građevine. Uslijedilo je brzo skidanje naslaga zemlje na pravcu novootkrivenog zida i uskoro smo pred sobom imali novi temelj zida dužine 34 m! Bila je to najveća pojedinačna zidana kamena površina otkrivena do sada na području Visokog (ne računajući Stari grad Visoki) i jasna naznaka da pod nama leži možda i najveći građevinski kompleks unutar šireg visočkog polja.

Upravo ulazimo u završnu i nadamo se ključnu fazu iskopavanja u kojoj će svi radovi na terenu biti fokusirani isključivo na praćenje i otkrivanje temelja zidova u nadi da ćemo sa postojećim skromnim finansijskim i ljudskim resursima složiti slagalicu i riješiti postavljenu dilemu.

Prva rimska ladanjska vila na području Visokog ili pak kraljevski dvor srednjovjekovnih bosanskih vladara i možda crkva Kulina bana?

SVIBE 2020. Kada smo 2018. godine na Svibama u Gornjem Moštru kod Visokog izveli prva arheološka istraživanja, bilo…

Gepostet von Zavičajni muzej Visoko am Donnerstag, 15. Oktober 2020
Previous Presuda za genocid! Srećko Aćimović osuđen na devet godina zatvora
Next Zapošljavanje demobiliziranih branilaca - Na brdu Žuč i u miru se vode veličanstvene bitke

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Eminagića kuća u Tešnju: Prostor koji posjetioce vraća u davna vremena i mami da ponovo dođu

Svako onaj ko posjeti Tešanj, mjesto poznato po velikom broju firmi koje egzistiraju na području te općine u Bosni i Hercegovini, kao nezaobilazan segment svrati u Eminagića kuću – konak,

BAŠTINA

Sandžak: Sahat-kula iz 16. vijeka simbol i ponos Prijepolja

  Prijepolje je jedan od gradova u Srbiji sa sačuvanom sahat-kulom. Sličan objekat, karakterističan za period Osmanlija, na području Sandžaka postoji još u Pljevljima (Crna Gora).  Sa posebno oblikovanim satom

BAŠTINA

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva najveći meteorit koji je pao na tlo naše zemlje

Pored brojnih eksponata neprocjenjive vrijednosti, javnosti je malo poznato da se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva najveći meteorit koji je pao na tlo naše zemlje, i to daleke