Arheološka istraživanja kod Visokog: Moguće nalazište temelja kraljevskog dvora bosanskih vladara

Zavičajni muzej Visoko vrši arheološko istraživanje istraživanje lokaliteta ‘Svibe’.

Kada smo 2018. godine na Svibama u Gornjem Moštru kod Visokog izveli prva arheološka istraživanja, bilo je jasno da se radi o izuzetnoj spomeničkoj cjelini i jedinstvenom lokalitetu na području Visokog. Tada je u roku od 5 radnih dana otkriven temelj zida dužine 15,50 m koji je nagovještavao postojanje većeg građevinskog kompleksa na lokalitetu. Od tog momenta, postavljeno je pitanje o kakvom tipu građevine se radi?

Pretpostavke koje su formirane u naknadnoj analizi iskopavanja (u objavi u prvom broju Radova Zavičajnog muzeja) bile su podijeljene – određeni pokretni arheološki materijal kao i sam prirodni položaj lokaliteta išli su u prilog tezi da se na Svibama nalazi centar rimskog poljoprivrednog imanja, odnosno rimska vila rustika (villa rustica).

S druge strane, srednjovjekovni pisani izvori – povelje bosanskih vladara te epigrafski spomenici – svjedoče o snažnom razvoju Moštri u srednjem vijeku te su držali otvorenom vrlo uzbudljivu mogućnost identifikacije nekih od objekata koji se tradicionalno smještaju u visočko polje (kraljevski dvor u Moštrima, hiža poglavara „dida“ Crkve bosanske, crkve Kulina Bana).

S ovim pretpostavkama na umu, u organizaciji Zavičajnog muzeja početkom oktobra ušli smo u novu fazu istraživanja na Svibama. Plan iskopavanja bio je više nego jasan – nastaviti s otkrivanjem dijelova arhitekture kako bi se što prije razvio barem djelimičan tlocrt građevinskih ostataka s ciljem identifikacije kompletne građevine.

Već drugog dana iskopavanja, čišćenjem jedne manje površine dim. 2 x 2 okupljene oko nečega što je u početku ličilo samo na manju hrpicu kamenja, otkriveno je „koljeno“, skretanje temelja koje nas je vodilo ka novim dijelovima građevine. Uslijedilo je brzo skidanje naslaga zemlje na pravcu novootkrivenog zida i uskoro smo pred sobom imali novi temelj zida dužine 34 m! Bila je to najveća pojedinačna zidana kamena površina otkrivena do sada na području Visokog (ne računajući Stari grad Visoki) i jasna naznaka da pod nama leži možda i najveći građevinski kompleks unutar šireg visočkog polja.

Upravo ulazimo u završnu i nadamo se ključnu fazu iskopavanja u kojoj će svi radovi na terenu biti fokusirani isključivo na praćenje i otkrivanje temelja zidova u nadi da ćemo sa postojećim skromnim finansijskim i ljudskim resursima složiti slagalicu i riješiti postavljenu dilemu.

Prva rimska ladanjska vila na području Visokog ili pak kraljevski dvor srednjovjekovnih bosanskih vladara i možda crkva Kulina bana?