Autor filma “Pisar novih stećaka“ – Stećak je kamen naše prošlosti i budućnosti

Autor filma “Pisar novih stećaka“ – Stećak je kamen naše prošlosti i budućnosti

Kemal Zorlak – Dokumentarni film “Pisar novih stećaka“, za koji scenario i režiju potpisuje Dragan Stanimirović, biće prikazan večeras u sarajevskom kinu Cineplexx u okviru ovogodišnjeg i četvrtog po redu Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC).

Film je neobična priča i prati bosanskohercegovačkog skulptora Adisa Fejzića koji oživljava prije pet vjekova ugaslu tradiciju klesanja jedinstvenih nadgrobnih kamenih spomenika-stećaka. Film prati nastanak jednog od njegovih “modernih” stećaka, kojeg naručuju ratne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine nastanjene u danskom gradu Odense.

Autor filma Stanimirović, te producent Almir Berkovac govorili su u razgovoru za Anadolu Agency o značaju ovog filma, procesu samog snimanja ali i o tome šta je zapravo bila glavna poruka i misija ovog filma.

Stanimirović govori kako se film desio prilično spontano, a sve je krenulo kada je u medijima pročitao vijest da je bosanskohercegovački skulptor Adis Fejzić isklesao kamen koji je postavljen ispred parlamenta Australije, a na kojem su isklesani simboli Bosne i Hercegovine i Australije.

Odlučuje stupiti u kontakt s Fejzićem, no nije mu pošlo za rukom s obzirom na to da Fejzić nije koristio društvene mreže. Pet godina kasnije, Stanimirović saznaje da Fejzić radi na novom stećku u Sarajevu, koji su naručile bh. izbjeglice u Danskoj, a u povodu 25 godina diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Danske.

“Pronašao sam Adisa i odmah mu rekao, tvoja priča mi je interesantna i želio bih da radimo dokumentarni film. On je rekao, super”, priča Stanimirović.

Potom stupa u kontakt s Almirom Berkovcem, dugogodišnjim prijateljem iz produkcijske kuće Frame+, kojem izlaže svoju ideju i kreću na posao. Berkovac je na filmu bio direktor fotografije, montažer a istovremeno je i producent ovog filma.

– Zamalo koban zaplet filma –

Samo nekoliko dana nakon početka snimanja filma, priča dobija zamalo koban zaplet. Skulptor Adis Fejzić suočen je sa zdravstvenim problemima, koje je srećom uspio prebroditi.

“Adis je u tom momentu imao praktično 90 dana do 25. novembra, kada je predviđeno postavljanje stećka u Danskoj. Doktor mu je rekao da najmanje šest mjeseci mora mirovati, izbjegavati bilo kakve fizičke radove, samim time i rad na stećku. Onda on nalazi ljude koji mu pomažu, studente, klesare, te uspijeva završiti stećak”, priča Stanimirović.

Govoreći o Fejziću, Stanimirović ističe kako su zapravo od Adisa i njegovog pristupa mnogo naučili.

“On zapravo vidi stećak ne više kao nadgrobni spomenik, već spomenik kulture, jedinstveni spomenik kulture u BiH. On kaže, kao i većina ljudi arheologa i stručnjaka s kojima smo razgovarali, da od postojećih oko 100.000 stećaka niti jedan od njih nije isti”, navodi Stanimirović.

Prema njegovim riječima, Fejzić oživljava jednu tradiciju na način da koristi i tradicionalne simbole, ali uvodi i nove simbole kao što je to u slučaju stećka koji je rađen za Dansku, gdje je koristio simbole drugih država.

“Na tom stećku ispisao je tekst Hansa Christiana Andersena na bosančici, a stihove Maka Dizdara na drevnom runskom pismu. Napravio je tu neku inverziju, tu se nalaze simboli Bosne i Danske”, pojašnjava Stanimirović.

– Nebriga o stećcima-

Ono što je vrlo značajno, a na što ukazuje i autor filma, jeste činjenica koja je na terenu vidna, a to je nebriga o stećcima, odnosno da o zaštiti stećaka uglavnom brine lokalno stanovništvo, volonteri, državnog pristupa tu nema.

Podvlači i to da se u ovom filmu ne bave samo stećkom, već da se kroz film također pokušava na određeni način objasniti da su sve kulture na području Balkana, sa ovog aspekta, isprepletene.

“Adis ga (stećak) vidi kao jedinstveni kamen koji povezuje sve kulture ovih prostora, rimsku, islamsku, jevrejsku. Vjerujem da će ljudi postati svjesniji šta imamo sve oko sebe. Pomenuli smo da na ovim područjima ima oko 3.200 nekropola, svaka od njih je jedinstvena, svaki ovaj kamen je urađen na drugačiji način, mnoštvo je simbola i mnoštvo je toga što se da istražiti. Mislim da to pripada svima nama, mi smo se trudili u filmu da izbjegnemo dnevnopolitičke zamke. Nas su više zanimali obični ljudi, tumačenje stećaka, suživot tih ljudi sa tim elementima oko sobe. Imamo pastira koji objašnjava, a to je njegovo viđenje, simbole na stećku i govori da u svakog čovjeka ulazi vrijeme, te da se vrijeme igra sa svakim od i nas. Film je ujedno i o toj prolaznosti, o vremenu, a oni (stećci) su jedini naši bilježi onoga što znamo ili ne znamo o našoj historiji”, govori Stanimirović.

Pojašnjava kako su film počeli snimati već kada je kamen bio pripremljen za klesanje, zbog čega su bili primorani naknadno snimiti scene pronalaženja kamena u selu Hreša, nadomak Sarajeva.

“Tu imamo jednu interesantnu rečenicu radnika koji radi u kamenolomu na Hreši. On u jednom momentu kaže Adisu: ‘U Sarajevu je sve napravljeno od ovog kamena, i crkve, i džamije i sinagoge. Nama je to bila vrlo interesantna linija koja govori o povezanosti kultura ovdje. Na kraju krajeva, imali smo ratove ovdje, a ako uzmemo tu rečenicu da je sve od istog kamena, postavlja se pitanje u čemu je onda problem”, kaže Stanimirović.

Na pitanje šta nakon ovog filma može kazati da je stećak, osim što je nadgrobni spomenik, Stanimirović odgovara: “Stećak je kamen prošlosti i budućnosti. Mislim da je simbol prošlosti, ali i simbol doticanja kultura. Adis to pokušava objasniti i njegovo viđenje jeste da je ovo sve jedno kulturno naslijeđe, da se ti simboli mogu vidjeti u različitim kulturama i da se sa stećkom svako može identifikovati”.

Stanimirović komentariše i sam AJB DOC, naglašavajući kako i sam već skoro 10 godina sarađujue s Al Jazeerom.

“Vidimo se da je iz godine u godinu sve više filmova, više publike. Plan je sljedeće godine krenuti sa industrijskom podrškom proizvodnji dokumentaraca, mislim da je to jedan sjajan medij za budućnost i da će privuci puno regionalnih autora. Mislim da je to sjajna stvar”, zaključuje Stanimirović.

– Berkovac: Simboli na stećcima nose mnogo dublju priču o historiji naših krajeva

Producentu filma Almiru Berkovcu je ovo drugi film na kojem radi zajedno s Stanimirovićem, nakon filma “Reprint Čede Kapora” iz 2014. godine, koji također prikazan u programu Al Jaazere Balkans.

“Kao i svaki dokumentarni film to je uvijek jedna priča koja sama sebe priča, to jest dokumentarni film je jedna živa stvar tako da se od početka snimanja filma i neke početne ideje, dogode neke stvari koje ne možete predvidjeti, možda je to i ljepota tog dokumentarnog filma”, govori Berkovac.

Ističe kako su na početku ovog puta mislili da će to biti snimanje nekih dan ili dva, da bi na kraju proputovali cijelu BiH, Dansku, a neke sekvence snimali i u Australiji.

“Tako da naizgled ta priča o stećcima je za većinu ljudi jednostavna. Oni misle da znaju većinu stvari o stećcima, ali zapravo kada se malo više posveti pažnja toj priči shvatite koliko je ona kompleksna i koliko zapravo postoji stvari koje nisu ispričane. Tako da mislim da je ovaj film i edukativan, informativan, a u isto vrijeme smo pokušali da on bude i vizuelno atraktivan”, kaže Berkovac.

Jedan od ciljeva filma bio je ispričati priču koja je ispisana na stećcima.

“Zanimljivo je da su svi stećci posebni, svi imaju razne simbole i enkripcije koje pričaju jednu mnogo dublju priču o historiji ovih krajeva”, smatra Badnjevac, te dodaje:

“Mislim da se u ovom filmu postavljaju određena pitanja i postoji određeni poziv na akciju da se država ozbiljnije posveti očuvanju i zaštiti naše nacionalne baštine. Također, mislim da će ljudi koji gledaju samo jednodimenzionalno na stećke saznati nešto više o samim stećcima.”

Otkriva kako je planirano da se projekcija filma nakon AJB DOC-a upriliči i u Odnesu, gradu u kojem je postavljen “dansko-bosanski stećak”, jedan od ukupno dva stećka izvan područja Balkana.

“Mislim da će ovo biti prvi put i da će se ljudi u Danskoj, ne mislim samo na naše ljude već i Dance, zainteresovati za ovu priču i mislim da će biti iznenađeni sa vrlo bogatom i kompleksnom kulturnom baštinom koju su sa sobom donijeli ljudi, Bosanci i Hercegovci, koji sada žive širom svijeta”, dodaje Berkovac.

Naši sagovornici izrazili su zadovoljstvo zbog rada na ovom projektu, te poručili kako podržavaju misiju Adisa Fejzića koji svojim radom na pravljenu novih stećaka promoviše kulturu Bosne i Hercegovine izvan njenih granica, što je velika stvar za cijelu državu.

Previous Novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima donio brojne pogodnosti
Next Memorijalni džudo turnir “Vinko Šamarlić“: U Sarajevu se okupilo više od 300 mladih iz regiona

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Zaljubljenik u tradiciju i običaje: Mladi Cazinjanin otvara Muzej starina

Mladi Hasan Keranić iz Cazina veliki zaljubljenik u tradiciju i bh. običaje. Njegova je misija, kaže, skupljati starine kako bi ih očuvao i prenio na sljedeće generacije. Ovo neobično interesovanje

OTPOR BOSNE

Sarajevo će dobiti centralno spomen obilježje borcima Armije RBiH sa simbolom ljiljana

Ovo je projekt koji Općina Centar realizira sa koordinacijom boračkih udruženja, a realizira uz stručnu pomoć Arhitektonskog fakulteta. I samo idejno rješenje predstavlja rad studentica. Dvadeset metara visoka konstrukcija sa

BAŠTINA

Zgrada Barok u Tuzli – Izgrađena u čast Franca Ferdinanda

U vrijeme kada je rivalstvo između dvije velike dinastičke imperije, Rusije i Austro-ugarske, doživjelo kulminaciju, koja je neizdrživo vodila u rat, austrougarski prijestolonasljednik Franc Ferdinard posjetio je Bosnu i Hercegovinu.