–Region zapadnog Balkana može se pohvaliti 23 gigavata (GW) potencijalnih solarnih i vjetroelektrana – projekti koji su najavljeni ili su u fazi prije izgradnje i izgradnje – što je skoro tri četvrtine više od godinu dana ranije i uporedivo sa potencijalnim kapacitetom u Njemačkoj.
–Ova potencijalna izgradnja bi proizvela četiri puta više električne energije od potencijalnih plinskih elektrana tokom njihovog životnog vijeka, a električna energija na plin bi mogla postati zastarjela u regiji.
–Tranzicija na čistu energiju mogla bi izbjeći 103 miliona tona emisija CO 2 tokom životnog vijeka — što je 87% emisija CO 2 u regionu 2022. — i uštedjeti preko 9 milijardi eura u troškovima energije.
Zemlje zapadnog Balkana imaju dovoljno perspektivnih projekata solarne i vjetroelektrane u komunalnim djelatnostima da proizvedu četiri puta više električne energije nego iz elektrana na plin, čime se uštede milijarde eura i izbjegavaju značajne emisije ugljika u tom procesu, prema novom izvještaju Global Energy Monitora.
Podaci u Global Wind and Solar Power Trackers pokazuju da Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zajedno imaju 23 GW potencijalnih solarnih i vjetroelektrana, što je 70% više od godinu dana ranije i uporedivo je sa potencijalnim kapacitetima u Njemačkoj.
Iako se Srbija trenutno može pohvaliti najvećim udjelom operativnih (444 megavata, ili 29%) i potencijalnih (10,9 GW, ili 47%) solarnih i vjetroelektrana u regionu, rizikuje da zaostane jer su je Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija pretekla u dodavanju novih kapaciteta u posljednjih nekoliko godina.
Ipak, operativni kapaciteti solarnih i vjetroelektrana u regiji čine samo 7% regionalnog miksa električne energije (1,5 GW). Istovremeno, samo 6% (1,3 GW) potencijalnih kapaciteta je u izgradnji i vrlo je vjerovatno da će postati operativno.
Kako bi otključale ovaj potencijal, vlade treba da riješe prepreke povezane s planiranjem i izdavanjem dozvola, te razviju podržavajuće pravne okvire i komplementarnu infrastrukturu za izgradnju čiste i fleksibilne mreže. Zoniranje obnovljivih izvora energije trebalo bi da se vrši uz rigorozne zaštite životne sredine, kako bi se smanjili kompromisi sa prirodom i biodiverzitetom. Lokalne zajednice bi također trebale biti aktivno uključene u projekte i imati koristi od projekata.
Sa svoje strane, EU i SAD treba da prihvate solarnu energiju i vjetar umjesto plina kao mjeru energetske sigurnosti kako bi pomogle Zapadnom Balkanu da postigne svoj puni potencijal čiste energije.
Chris Vrettos, menadžer projekta u Evropskoj federaciji energetskih zajednica, REScoop.eu , rekao je: “Ovaj ubrzani prelazak na obnovljive izvore je vrlo dobrodošao korak, ali moramo osigurati da se to učini demokratski. Vlade bi trebale stvoriti okvire koji će omogućiti rast Energetske zajednice bi također trebale otvoriti dio svojih projekata lokalnim građanima i zajednicama.
Pippa Gallop, službenica za energetsku politiku jugoistočne Evrope u Bankwatchu , rekla je: “Nakon godina pretjeranog oslanjanja na hidroenergiju osjetljivu na klimu, drago je vidjeti da se solarna energija i vjetar konačno ubrzavaju na zapadnom Balkanu. Sada je izazov ubrzati poboljšanja u prostornom planiranju, ekološkim procjenama i učešću javnosti, spriječiti štetu po biodiverzitet i izgraditi javnu podršku.”
