1938. godine u selu Župča nadomak Breze mještani su prilikom radova u polju pronašli ploču! Smatra se da se radi o Batonovoj nadgrobnoj ploči, kao i njegove porodice.
Baton, poznati vojskovođa plemene Dezitijata iz doline rijeke Bosne digao je ustanak u prvom vijeku nove ere (6-9. godine) protiv Rimskog carstva i tri godine uspješno predvodio naše pretke u borbi za slobodu.
Koliko su se tadašnji moćnici uplašili Batona i njegovog naroda svjedoče i riječi Augusta – prvog rimskog cara i jednog od najvećih u historiji rimskih careva uopće, koji je u senatu izjavio ako se ne poduzmu najhitrije mjere neprijatelj će se za koji dan pojaviti pred Rimom!
S Germanima je sklopio primjere da bi potom na Batona poslao vojsku brojnu i silovitu.
Historičari bilježe da su Rimljani nadjačali Ilire nakon izdaje Breučkog vođe iz Panonije, ali da se stanovništvo srednje Bosne i dalje borilo. Tek nakon višegodišnjih borbi Batona su primorali na predaju, a navodno su mu život poštedjeli i odveli ga u Ravenu.
Posljednja utvrda ilira bila je Arduba, gdje su ponosni pobunjenici (zajedno sa civilima) sami sebi okončali živote pred osvajačima, na način i da su se bacali u nabujalu rijeku. Pretpostavlja se kako je pomenuta utvrda današnji Vranduk, a rijeka Bosna.
–Batonova ploča predstavlja najveći epigrafski natpis o Ilirima, najveći katalog ilirskih imena, te svakako najvažniji pisani spomenik ilirske kulture u svijetu – prenijeli su domaći mediji prije nekoliko godina riječi fra Ivana Nujića.
Ploča je došla među franjevce tako što ju je njima predao dr. Vinko Mikolji. Ovaj historijski vrijedan spomenik dobro je očuvan a nalazi se u Franjevačkom samostanu sv. Bonaventure u Visokom.
Prijevod latinskog natpisa s Batonove ploče:
Batonu Likajevu sinu
Teuta Vietova (i)
Sceno Batonov sin
Najstariji
Scenokalu Batonovu sinu
Skalvi Batonovu sinu
Skalonu Batonovu sinu
Proradu Batonovu sinu
Scenus Batonov sin
Najmlađi od njih sebi i
Svojima od svoga novca dade podići
