Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) gdje je prethodno izvještaj o stanju u BiH podnio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
“Izvještaj Schmidta doprinosi razumijevanju situacije u našoj državi. Visoki predstavnik je jedini zvaničnik koji može podnijeti izvještaj pred Vijećem sigurnosti. Jedino se država može obratiti tijelima UN-a, kao nezavisna i suverena. To pravo unutar suverene države Bosne i Hercegovine nemaju entiteti niti drugi, niži nivoi vlasti. Zato su takozvani izvještaji koji dolaze iz entiteta Republika srpska pravno neutemeljeni. Jedini subjekt međunarodnog prava je nezavisna i suverena država Bosna i Hercegovina”, rekao je Bećirović.
Potom je govorio o najvećim izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, dodajući da je uprkos mnogim opstrukcijama, blokadama i pritiscima, država Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU i NATO.
“Bosna i Hercegovina je država koja je na ulazu u EU i NATO. U martu je postignut važan korak ka EU putu. Svijet treba znati istinu. Ključni problem u Bosni i Hercegovini ne dolazi iz naše države nego izvan granica. To su utvrdili strani sudovi. Haški tribunal je utvrdio prirodu rata koji je vođen protiv Republike Bosne i Hercegovine. Presuda kaže da nije bilo građanskog rata nego međunarodni oružani sukob”, rekao je Bećirović.
Naglasio je da je obilježavanje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici strašni podsjetnik na historiju Bosne i Hercegovine.
“Lideri entiteta Republike srpske ne poštuju presude Sudova, oni slave presuđene ratne zločince i prijete da će provoditi mjere ratnih zločinaca. To se može shvatiti kao prijetnja počinjenjem novog genocida i zato će biti važno da se usvoji Rezolucija o podsjećanju na genocid u Srebrenici izvršen 1995. godine. To je važan korak za historijsku pravdu“, kazao je.
Bećirović je istakao da vlasti RS-a ne poštuju cjelinu i selektivno tumače Dejtonski sporazum te podrivaju nezavisnost, suverenitet i državnost Bosne i Hercegovine.
“Takvom neodgovornom politikom ugrožavaju mir i stabilnost“, dodao je Bećirović, a potom naveo pet obmana koje plasiraju vlasti entiteta RS.
“Prva obmana političkih lidera entiteta RS se odnosi na suverenitet. Ne postoji suverenitet entiteta unutar suverene države, već isključivo suverenitet države Bosne i Hercegovine“, rekao je Bećirović.
Istakao je da se druga obmana odnosi na pitanje kontinuiteta.
“To je precizno riješeno u članu 1. Ustava BiH. Kontinuitet ima samo Bosna i Hercegovina. Entiteti u državi postoje tek od potpisivanja Daytonskog sporazuma“, kazao je.
Treća obmana organa vlasti entiteta Republika srpska odnosi se na pitanje rješavanja ustavnih sporova, dodao je.
“Njih ne mogu rješavati entiteti. Ustavom Bosne i Hercegovine je propisano da je to nadležnost Ustavnog suda BiH i da su njegove odluke konačne i obavezujuće“, rekao je Bećirović.
Naglasio je da se četvrta obmana odnosi na konačno tumačenje Dejtonskog sporazuma.
“To je riješeno Aneksom 10 Daytonskog sporazuma i ta uloga je dodijeljena visokom predstavniku u BiH“, kazao je.
Peta obmana odnosi se na pokušaj antidejtonskog predstavljanja susjedne Srbije kao garanta Dejtonskog sporazuma.
“Srbija nije garant ovog sporazuma, već jedna od tri strane”, istakao je Bećirović.
Na kraju je naglasio značaj pravne činjenice da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini.
“Član 1. Ustava BiH definira da je država Bosna i Hercegovina jedina nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, što uključuje i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom. Također, Bosna i Hercegovina je vlasnica imovine koja joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim međunarodnim multilateralnim ugovorom utvrđena je suverena jednakost Bosne i Hercegovine i drugih država nasljednica bivše Jugoslavije. U ovom međunarodnom sporazumu entiteti se ni ne spominju“, kazao je Bećirović.
Rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a zakazana za 23. maj
Rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (GSUN) zvanično je zakazana za 23. maj, a na stranici UN-a već je dostupan i zvanični nacrt rezolucije.
Kako se navodi, nacrt rezolucije sponzorišu mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Turkiye, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.
U nacrtu se Generalna skupština UN-a poziva na rezolucije iz 1993. godine u kojima se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju iz maja 1993. godine kojom se osniva Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju te rezoluciju iz decembra 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Također, tekst rezolucije podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. te iz februara 2007. godine u kojoj je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid.
“Generalna skupština UN-a potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava te se naglašava u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i u tom cilju temeljno istraže i krivično gone, u skladu sa relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela”, navodi se.
Također se pozdravlja važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguranja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine.
U rezoluciji se navodi da procesuiranje odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući i Sud Bosne i Hercegovine Hercegovine, te Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, i dalje ostaje centralno mjesto za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te obnove i očuvanja mira u Bosni i Hercegovini, navodeći da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među državama u regionu.
Generalna skupština UN-a također podsjeća kako će se 2025. godine obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno najmanje 8.372 ljudi, hiljade je raseljeno, a mnoge porodice i zajednice su devastirane.
Na kraju nacrta rezolucije navedeno je sedam tačaka.
- Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;
- Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je historijski događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;
- Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
- Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstvena sahrana te se poziva na nastavak krivičnog gonjenja protiv počinilaca genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti sa licem pravde;
- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
- Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši djelovanje sa pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva;
- Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.
O rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) glasat će 23. maja. Rezolucija je trebala biti razmatrana 2. maja, ali je to pomjereno zbog proceduralnih razloga.
(MiruhBosne/AA)
