Bečki Standard piše o zapadnim diplomatama koji popuštaju antibosanskoj politici

Bečki Standard piše o zapadnim diplomatama koji popuštaju antibosanskoj politici

U Bosni i Hercegovini diplomatski krugovi rade na dogovoru kako bi udovoljili nacionalisti Miloradu Dodiku. Susjedne države su također uključene, piše bečki Der Standard.

Nakon što je šef najveće bosansko-srpske stranke SNSD-a, desničarski ekstremistički nacionalista Milorad Dodik, proteklih sedmica preduzeo konkretne korake da uništi Bosnu i Hercegovinu i zaprijetio da će se RS povući iz zajedničke vojske, zajedničke naplate poreza, povući se iz svih bosanskohercegovačkih institucija, kao i da će sve odluke Visokog predstavnika od 1995. godine biti poništene – veliki dio međunarodne zajednice reaguje politikom smirivanja.

Dodiku su, po svemu sudeći, čak nuđeni “politički dogovori” kako bi predstavnici Srba prekinuli bojkot državnih institucija. Kako sada prenose bosanskohercegovački mediji, zakon o podjeli državne imovine trebalo bi da bude osmišljen po Dodikovoj želji. To uključuje šume, nekretnine i rijeke koje pripadaju državi u cjelini. Dodik, koji sam ne predstavlja RS, već sjedi u Predsjedništvu BiH, zaokupljen je da se RS dodijeli što više državne imovine.

Interes Srbije

“Dogovor za Dodika” uzima u obzir i interese Srbije, iako je Bosna i Hercegovina suverena država. Prema riječima diplomata, trebalo bi da se radi i o hidroelektranama na Drini, graničnoj rijeci između Bosne i Hercegovine i Srbije. Energiju, dakle, treba koristiti samo između Srbije i RS – država u cjelini treba biti izuzeta. Ne samo Dodik je nedavno hodočastio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je posljednjih sedmica sve više pokušavao da pojača svoj uticaj u cijelom regionu (također na Kosovu i u Crnoj Gori). S Vučićem se u Beogradu sastao i šef hrvatskog nacionalističkog HDZ-a Dragan Čović.

Jer i Čovićevi interesi treba da budu zastupljeni u „ukupnom paketu“ koji, po svemu sudeći, guraju diplomate. Nacionalisti iz Hercegovine poput njega godinama pokušavaju promijeniti izborni zakon po kojem bi samo jedan predstavnik HDZ-a trebao biti izabran za hrvatskog člana tročlanog državnog Predsjedništva. Promjenu izbornog zakona u tom smislu ne podržava samo Hrvatska, kojom trenutno vlada HDZ, već i američki izaslanik Matthew Palmer, kojeg je na Balkan poslao bivši američki predsjednik Donald Trump. Palmer je ovih dana i u Bosni i Hercegovini. Diplomata se smatra krajnje upitnim jer je podržao i ideju o opasnoj razmeni teritorija između Srbije i Kosova.

Dogovor za hercegovačke nacionaliste

No, Čoviću očito nije samo Palmer obećao da će izborni zakon biti izmijenjen u njegovu korist. Prema pisanju medija, diplomate tvrde da je bošnjačka strana već “dobila” zakon protiv negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca, iako taj zakon nema veze sa etničkim grupama. Otkako je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko početkom ljeta donio zakon, smanjeno je negiranje ratnih zločina.

Nenacionalistički političari u Bosni i Hercegovini sada žestoko kritiziraju moguće “zakulisne dogovore” međunarodne zajednice sa nacionalističkim političarima poput Dodika i Čovića. Na primjer, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Vojin Mijatović je rekao: “Pomažemo izgradnju Bosne i Hercegovine, ali ćemo brutalno kazniti svaku državnu izdaju. Bosna i Hercegovina je nezavisna, suverena država svih građana, a ne saveza etnonacionalnih plemena i ničija očevina sa kojom se može obavljati takva trgovina.”

Evropsko povlačenje

Stručnjaci poput bečkog politikologa Vedrana Džihića upozoravaju na politiku smirivanja međunarodne zajednice, pogotovo što ona podsjeća na promašenu politiku prema tadašnjem despotu u Beogradu Slobodanu Miloševiću 1990-ih. „Milošević je uvijek tvrdio da želi sačuvati mir i Jugoslaviju, a istovremeno je imao jasnu agendu secesije“, kaže Džihić. “Evropljani su uvijek bili dva koraka iza njega, nije bilo odgovarajuće reakcije Zapada na njegovu strategiju.”

Danas su Evropljani ponovo u sličnoj situaciji. Jer dok su nacionalisti poput Dodika i Čovića sklapali dogovore u svoju korist, zapadne diplomate su reagovale pragmatično i razmišljale su samo iza ugla. “To je opasno”, rekao je Džihić. “Budući da Dodik ide do kraja, nema druge strategije osim eskalacije.

Strah od Dodika

Sve zapadne diplomate se plaše Dodika, koji već 15 godina radi na raspadu države Bosne i Hercegovine i koji bi da ostvari staru ideju ‘velike Srbije’. To dovodi do toga da od Vučića Zapad u redovnim intervalima traži da “povrati” Dodika. Ali to posebno koristi samom Vučiću, koji može intervenisati u suverenoj državi Bosni i Hercegovini na poziv Zapada. “Čim uključite glasove Beograda i Zagreba, Bosna i Hercegovina stoji kao vazalna država. To je direktan napad na njen suverenitet”, upozorava Džihić. “I normalni Bosanci kao rezultat padaju pod točkove.”

Dodik je već sproveo jednu od svojih prijetnji secesijom. Parlament RS je prošle sedmice usvojio zakon koji predviđa da se RS povuče iz zajedničke bosanske agencije za lijekove. Zakon je neustavan i bit će osporen pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine – kao i svi drugi planovi kojima prijeti Dodik. (Adelheid Wölfl, 27. oktobar 2021.)

Previous VKBI o Izetbegovićevom (ne)prihvatanju Vučićevog poziva: Dignitet države Bosne i Hercegovine brani se kroz snaženje institucija
Next Sarajevo i Barcelona 2030: Karić razgovarala sa predstavnicima OKBiH

You might also like

RIJEČ

Jugoslavija, mitska zemlja: Privid i statistika

Svako malo na portalima osvane tekst ili intervju u kojima se najčešće nostalgično, nerijetko i duboko sentimentalno, opisuje nekadašnja Jugoslavija kao uzor zemlja u kojoj je svima bilo dobro i

RIJEČ

Djecu im prijedorsku ne mogu oprostiti

“Nermina je imala šest, a Nermin 12 godina kada su ih vojnici izveli na strijeljanje ispred porodične kuće u prijedorskom selu Zecovi, na kojoj je bio obješen bijeli čaršaf.” I

RIJEČ

Ko će imati kontrolu nad 1.000 naoružanih zaštitara Slaviše Krunića?

Dok se Banja Luka oprašta od brutalno ubijenog Slaviše Krunića, jednog od najbogatijih, ali i izuzetno cijenjenih i sposobnih ljudi koje je imala Bosna i Hercegovina, postavlja se pitanje ne