Home » Bivši zvaničnik američke vojne obavještajne službe kaže da je podnio ostavku zbog rata u Gazi
NAŠI DANI

Bivši zvaničnik američke vojne obavještajne službe kaže da je podnio ostavku zbog rata u Gazi

 Bivši američki vojni obavještajni zvaničnik objavio je u ponedjeljak pismo u kojem je svojim kolegama u Odbrambenoj obavještajnoj agenciji (DIA) objasnio da je njegova novembarska ostavka zapravo posljedica “moralne povrede” koja je proizašla iz podrške SAD-a izraelskom ratu u Gazi i štete nanesena Palestincima.

Harrison Mann, vojni major, bio bi prvi poznati zvaničnik DIA-e koji je dao ostavku zbog američke podrške Izraelu. Američki zrakoplovac se fatalno zapalio u februaru ispred izraelske ambasade u Washingtonu, a drugo vojno osoblje je protestiralo.

Mann je rekao da je mjesecima iz straha šutio o svojim motivima za ostavku.

“Bojao sam se. Plašio sam se kršenja naših profesionalnih normi. Plašio sam se da ću razočarati oficire koje poštujem. Bojim se da ćete se osjećati izdano. Siguran sam da će se neki od vas tako osjećati čitajući ovo”, napisao je Man u pismu koje je podijelio sa kolegama prošlog mjeseca i objavio na svom LinkedIn profilu u ponedjeljak. Zvaničnik DIA potvrdio je Reutersu da Mann radi u agenciji.

„Ostavke zaposlenih su rutinska pojava u DIA-i, kao i kod drugih poslodavaca, a zaposleni daju ostavke na svoje pozicije iz raznih razloga i motiva“, rekao je zvaničnik, ne objašnjavajući detalje.

Mannov slučaj se razlikuje od drugih zvaničnika američke vlade, uključujući nekoliko zvaničnika State Departmenta, koji su javno osudili američku politiku jer su dali ostavke umjesto da čekaju mjesecima da objasne svoj odlazak.

Man je rekao da osjeća stid i krivicu jer je pomogao u unapređenju američke politike za koju je rekao da je doprinijela masovnom ubijanju Palestinaca.

“U nekom trenutku – bez obzira na opravdanje – ili unapređujete politiku koja omogućava masovno umiranje djece od gladi, ili ne”, napisao je Mann.

Izrael je uzvratio Hamasu zbog napada 7. oktobra u kojem Izrael kaže da su militanti ubili oko 1.200 ljudi i uzeli više od 250 ljudi za taoce.

Više od 35.000 Palestinaca je ubijeno, a 78.827 ranjeno u izraelskoj vojnoj ofanzivi na Gazu, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Povećana je zabrinutost zbog nedostatka humanitarne pomoći koju je Izrael dozvolio u Gazu, i sve veća upozorenja SAD i međunarodne zajednice o riziku od gladi. Veliki broj mrtvih potaknuo je propalestinske proteste koji su zahvatili univerzitetske kampuse širom Sjedinjenih Država i natjerali demokrate u ključnim državama na bojnom polju da glasaju “neposvećeni” kako bi signalizirali svoju nesreću uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora.Predsjednik Joe Biden, nepokolebljivi pristalica Izraela, zaustavio je jedan paket oružja , u velikoj političkoj promjeni koja je postala javna prošle sedmice, a njegova administracija je rekla da SAD razmatra druge. Bidenova administracija je u petak saopćila da je izraelska upotreba oružja koje je isporučila SAD možda prekršila međunarodno humanitarno pravo tokom njegove vojne operacije u Gazi, u svojoj najjačoj dosadašnjoj kritici Izraela.