Bosanske institucije imaju spisak od preko 50.000 Srbijanaca koji su učestvovali na bosanskom ratištu

Bosanske institucije imaju spisak od preko 50.000 Srbijanaca koji su učestvovali na bosanskom ratištu

Preporučuje se svim državljanima Bosne i Hercegovine koji su na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH u periodu od 1992. do kraja 1995. godine da do daljnjeg ne putuju u Republiku Srbiju, objavili su danas iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

“Upozorenje se izdaje zbog rizika od hapšenja i procesuiranja u Republici Srbiji pod optužbama za ratni zločin, a na bazi ranijih slučajeva hapšenja bh. državljana protiv kojih se u BiH ne vode postupci niti ih pravosudne institucije BiH terete za ratne zločine. Nažalost, upozorenje se izdaje zbog okolnosti u kojima institucije Republike Srbije ne pokazuju volju za aktivnom međunarodnom saradnjom i razmjenom informacija u ovoj oblasti a na bazi ranije potpisanih protokola i međunarodnog prava“, istaki su iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, prenijela je AA.

Bosanskohercegovačka ambasadorica Aida Smajić povučena je sa službe u Beogradu i do daljnjeg ostaje u Sarajevu. O ovom slučaju danas je s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom pričao i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

Prethodno su kako Komšić, tako i član Predsjedništva Šefik Džaferović otkazali učešće na predstojećem Samitu nesvrstanih u Beogradu.

Istraga protiv Vranja ranije je pred bh. pravosuđem okončana zbog nedostatka dokaza. Zbog čega onda Republika Srbija insistira? Gdje je saradnja institucija? Provodi li Srbija operativne mjere na terenu Bosne i Hercegovine?

“Ono što Bosna i Hercegovina sada treba uraditi jeste da formira vrhunski advokatski tim ovdje u Bosni i Hercegovini koji će istraživati, prikupljati dokaze i servisirati advokata u Srbiji. A ono što bih ja uradio je i princip reciprociteta, opet se suočavam sa spiskom od 2.500 do 3.000 ljudi koje Srbija ima za lišavanje slobode, pa i mi kao institucije u ovoj zemlji imamo više od 50 hiljada imena državljana Srbije koji su učestvovali na ratištima na području Bosne i Hercegovine pa ne vidim zašto ne bismo krenuli istim principom”, ističe Sendi Dizdarević, stručnjak za sigurnost.

Odbrani Edina Vranja ostala su tri dana da ulože žalbu na odluku o pritvoru. Iz njegovog bh. advokatskog tima, kao i iz Ministarstva vanjskih poslova tvrde, kako ulažu sve pravne i diplomatske napore da zaštite ovog bosanskohercegovačkog državljanina, prenosi N1.

Nakon nedavne Haške presude čelniku Službe državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i nekadašnjem komandantu Jedinice za specijalne operacije Franku Simatoviću Frenkiju, urednica u novinama NIN podsjetila ja na ‘neke stvari’…

…Pa da, stvarno, mi nismo bili u ratu, ali su odavde silne vojske i paravojske odlazile na ratišta, a vraćali se mrtvi i invalidi. Na srpskom državnom prostoru nisu se vodile ratne operacije, ali samo u Beogradu, u pet odsto porodica bilo je ranjavanja nekog od njihovih članova. Srbija je sačuvala mir, a preko šeststo hiljada, pretežno mladih ljudi, sa univerzitetskim diplomama, zauvijek je napustilo zemlju. Mi nismo bili u ratu, ali je u Srbiji tokom 1991. i 1992. nasilno mobilisano 140.000 ljudi. Nismo imali nikakve veze sa ratovima, ali je oko 100.000 mladića pobjeglo od vlasti koja ih je tjerala u rat, a protiv njih 10.000 je pokrenut krivični postupak zbog dezerterstva. Mi nismo bili u ratu, ali je MUP Srbije jednom od najozloglašenijih kampova za prisilno mobilisane, Centru Srpske dobrovoljačke garde u Erdutu, pod Arkanovom komandom, samo u periodu august-septembar 1995. predao oko 5.000 izbjeglica.

Stvarno, nismo bili u ratu, ali su u Kragujevcu 1991, na javnim mjestima, objavljivali spiskove dezertera i rezervista koji odbijaju mobilizaciju. Mi s ratom ništa nismo imali, ali je policija po kućama hapsila muškarce između 18 i 60 godina, koji su rođeni u Hrvatskoj ili BiH, i deportovala ih na ratišta. Mi smo bili po strani od ratnih dejstava, ali je naš predsjednik tada potpisivao primirja i međunarodne sporazume, a od javnosti je, kao nečista savjest, skrivana Ratna bolnica u Slankamenu, u kojoj je ležalo na stotine paralizovanih, najtežih invalida koji se nisu uklapali u priču da Srbija nije u ratu.

Mi nismo bili u ratu, ali je ravnomjerna doza smrti koju smo primali preko medija svake večeri učinila da postanemo ravnodušni onda kada poginuli više nisu imali imena, nego su postali brojevi i kada više nismo mogli da zamislimo da iza riječi „čišćenje terena“ ili „vojna akcija“, nestaju konkretni ljudi dok se, istovremeno, naš svakodnevni život pretvara u red. Red za hljeb. Red za mlijeko. Red za čekove u banci. Red za novac u banci. Red pred kioskom za cigarete. Red pred ambasadama za vizu. Red kao slika najstrašnijeg haosa i nereda u kome smo živjeli.
U pravu su oni koji kažu da pomirenja i katarze nema bez svijesti o sagrešenju. I to je najkraći odgovor na odsustvo istinskog suočavanja sa demonima prošlosti.

Previous Afrika i historija: Etiopija, jedina afrička država koja nije kolonizovana
Next Bosanska biciklistkinja Lejla Tanović 2. na svjetskom kupu u maraton disciplini održanom u Francuskoj

You might also like

Ekonomija/Biznis

Generalni direktor EPBiH: Elektroenergetski sistem je stabilan

Generalni direktor Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Admir Andelija kazao je danas da 13.000 zaposlenih u elektroenergetskom sektoru radi kako bi se osiguralo redovno snabdijevanje električnom energijom jer je

NAŠI DANI

I boračka udruženja će podržati proteste ispred OHR-a

Koordinacija boračkih udruženja FBiH odazvat će se pozivu Kruga 99 i organizacije ReStart i podržati proteste koji su zakazani u petak, 31. marta ispred zgrade OHR-a. – Poručujemo i mi

BH RAZGLEDNICA

Za Zaštićeni pejzaž „Bentbaša“ po prvi put donesen Plan upravljanja

Vlada Kantona Sarajevo je na nastavku sjednice održane 30. jula ove godine donijela Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem „Bentbaša“ za period 2020-2030. godine. Radi se o upravljačkom dokumentu koji je po