Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani

Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani

Februar 21. obilježava se kao Međunarodni dan maternjeg jezika. Bosanski jezik pisan je na čak pet različitih pisama..

– Slojevitost bosanskog jezika u domenu pisane kulturne polivalentnosti predstavlja poseban kuriozitet, jer u historiji ovog jezika imamo više pisama na kojima je pisan. Pisani spomenici bosanskog jezika potvrđuju upotrebu glagoljice, bosančice, arebice, ćirilice i latinice.

– Bosančica je tipično bosansko ćirilično pismo, čije se specifične paleografske i grafijske odlike u začecima mogu naći u najstarijem bosanskom i južnoslavenskom štokavskom narodnom spomeniku – Povelji Kulina bana, a čiji će vrhunac kasnije biti u 17. stoljeću, u osmanskoj Bosni – u okvirima takozvane krajišničke pismenosti, gdje se primjećuje ne samo očuvanost svijesti o upotrebi ovoga pisma u smislu praćenja njegova kontinuiteta od srednjovjekovlja pa sve do 20. stoljeća, nego će istovremeno biti i potvrda svijesti o vlastitosti jezičkog kulturnog identiteta. Zanimljivo je da će se svijest o ovome bosanskom pismu čuvati kod nas i u periodu Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije, o čemu iz tog perioda svjedoče sačuvani dokumenti na ovome pismu. Što se tiče identiteta bosanskog jezika, on je polivalentan, a upotreba bosančice svjedoči poseban profil kulturnog i historijskog kontinuiteta ne samo Bosne i bosanskog jezika, nego i svih onih koji se služe i koji govore ovim jezikom. – ističe prof. Alen Kalajdžija.

STEĆCI – bosanska baština – vidljivi tragovi bosanske pismenosti oko nas

Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani…’- pisao je stihove o svome jeziku autor prvog poznatog rječnika bosanskog jezika, Muhamed Hevaija Uskufija.

Ljepotu našeg bosanskog jezika isticali su mnogi, među njima i dubrovački dramatičar Džore Palmotić (17. vijek).

Videći kako se u Dubrovniku iskvareno govori on se opredijelio za govor ‘susjednih Bošnjaka, gdje je svijet, kako se čini, i vanštinom i tjelesnom dostojanstvenošću, a i načinom govora od prirode stvoren za ozbiljnost i skladnost‘.

“Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi negdašnji patareni govorili bi bosanski.” – napisat će književnik Skender Kulenović.

Evlija Čelebija, osmanski putopisac iz 17. vijeka, bosanski jezik i govor naglašava u mnogim mjestima u kojima je bio – u Bosni te susjednim zemljama, kao i u Mađarskoj. Zahvaljujući istaknutim Bošnjacima u Osmanskom carstvu – bosanski jezik bio je zastupljen i u Stambolu!

O bosanskom jeziku i na bosanskim jezikom govorilo se u srednjem vijeku, periodu osmanske i austro-ugarske vlasti…

HUMAČKA PLOČA – najznačajniji spomenik rane srednjovjekovne pismenosti u Bosni i Hercegovini iz 10. ili 11. vijeka.

Humačka ploča pisana je ranim oblikom bosančice, a sadrži i pet glagoljskih slova.

Ispovjedaonik Stjepana Matijevića, djelo štampano u Rimu 1630. godine.

‘Ispovjedaônik, sabranъ iz pravoslavnjeh naučitelja po P. Ô.
Meĉtru Ieronimu Panormitanu Reda Pripovjedalacá S. Dominika. Prinesen u jezik Bosanski trudom P. Ô. F. Stjepana Matijeviĵa Solinjanina, Reda S. Frančeska Male bratje Obslužujuĵjeh, daržave Bosne Arĵentine, Pripovjedaoca.

Prije i poslije navedenog datuma štampane su knjige na bosanskom (i za Bosni okolne zemlje), kako vjerske tako i svjetovne, kao i rječnici i gramatike bosanskog.

Tako je u periodu od 1557. do 1563. godine u Sloveniji postojao zavod za štampanje biblijskih protestantskih knjiga.
Zavod je vodio Primož Trubar, štampajući knjige na bosanskom jeziku. -Zato se jedino knjige prevedene na bosanski jezik mogu, po mišljenju Trubara, čitati i razumjeti u čitavoj Hrvatskoj, Dalmaciji, Bosni, Srbiji i Bugarskoj…

Jedan od vjerskih tekstova iz prošlih vjekova (1708. godina) preveden u ilirički, odnosno bosanski, autora fra. Margitić ističe: ‘… Agdi naideš danie naprav upisano, alli liepo, iztomačeno uiezik bosanski, ondi skužai, i izvitui moie neumitenstvo, ineznaĵne.

Agdi naideš daie ĉampa pomankala, da dobro nestoi, islova mankaiu, i promiĵnena, perom namisti, iskužaih, i izvitui ĉampature, spomenise daneumiu govorit, nirazumiu bosanski.’

Već 1631. imamo poznati  Uskufijev bosansko-turski rječnik.

Pouzdavši se u Boga, / zadubio sam se u misli, / Te se u taj mah dosjetih / Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku / Nek i on, prema sebi, bude jedna svjetiljka.“

„Kako su Bošnjaci krupna stasa, / Znaj da su im tako i riječi krupne, / Pa ih onda dovest na metrum / To je gvozden luk koji nije moguće nategnuti.“ – napominje autor, Muhamed Hevai Uskufi Bosnevi.

Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.

-Za vrijeme vladavine Osmanlija postojali su konfesionalni sistemi obrazovanja u Bosni koji su pratili konfesionalnu paradigmu društvene organizacije. Sadržaj nastavnih programa iz ovog perioda pokazuje njihovu bosansku određenost.

Uvidom u Nastavni plan i program iz 1858. godine, u pravoslavnim osnovnim školama izučavani su: bosanski jezik, gramatika bosanskog jezika i opća historija, u okviru koje je izučavana historija Bosne i Hercegovine.

Bosanski jezik u Svjedočanstvu s početka prošlog vijeka – Livno

Međutim, usljed tendencija susjednih država da kod pravoslavnog i katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini afirmiraju srpski (odnosno hrvatski) nacionalni identitet i pripadnost širim državnim zajednicama, dolazilo je i do promjene nastavnih planova i programa, piše bilježi dr. sc. Mensur Husić.

O tim procesima pisao je i fra. Antun Knežević:

-Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena.

Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda.

To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio, isticao je ovaj bosanski franjevac.

Austrijskim okupacionima vlastima pisao je negodujući: ‘Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove “Zemaljskim”, i dopušta da se njeki zovu “Srbi” a njeki “Hrvati” umjesto da pravedno, i iskreno rekne “zemlja Bosna”, “žitelji Bošnjaci”, a njihov jezik “bosanski”.’

Postoji samo bosanski jezik. Ostali okolni jezici su varijante – akad. Mirko Vidović.

Mak Dizdar, naš istaknuti pjesnik:

-Središnja južnoslavenska zemlja može da se ponosi da je njena

Crkva bosanska pripadala jednoj i jedinoj ogromnoj univerzalnoj

organizaciji čiji je pokret išao za tim da sruši misterij države i njene

vlasti u kojoj je carevala strahovlada nad narodima, misterij što ga je njegovala crkvena hijerarhija Carigrada i Rima. U sklopu tog borbenog zadatka demistifikacije razvijala se i njena apokrifna i heretička književnost, zacrtana pojavom Tajne knjige, a završena Početijem

svijeta, u knjigama u kojima je osnovni motiv pobjeda zla nad dobrim i potreba da se zlo savlada pravednim životom i radom.

– Dubrovčani nisu jedanput hvalili bosanski jezik, a to su činili i

mnogi drugi putnici kroz Bosnu. Katolički misionar Bartol Kašić,

koji je odlično poznavao južnoslavenske narodne govore, više puta

je isticao prednost bosanskog jezika, u prvoj polovini sedamnaestog stoljeća. Talijanski isusovac Jakov Mikalja upoređuje bosanski jezik sa jezikom Toskane kao najboljim talijanskim govorom (1651).

Za Mula Mustafu Bašeskiju, koji je vrlo dobro poznavao bogate orijentalne jezike, bosanski jezik je najbogatiji i najljepši.

Prednosti bosanskog govora isticali su u posljednje vrijeme mnogi njegovi poznavaoci, a najiskrenije komplimente daće mu veoma škrti pisac u komplimentima – novosadska književnica Isidora Sekulić.

A eto, taj bosanski jezik, taj bosanski govor i razgovor, doživio

je da ga pojedinci kastriraju, i da tu kastraciju proglase naučnom i

zakonitom.

-Bosanski građani u 20. vijeku tek su se na popisu 1991. mogli izjasniti da govore bosanskim jezikom i tada je to učinilo više od 1,6 miliona ljudi.

U kontekstu obilježavanja svjetskog Dana maternjeg jezika, VKBI organizira promociju X toma Rječnika bosanskog jezika autora Dževada Jahića – Bošnjački Institut Sarajevo 21. februar 2024. godine.

Previous Energoinvest završio dva velika projekta u Africi, trenutno gradi dalekovod oko Tirane u Albaniji
Next U TK održana manifestacija ‘Jezik moj bosanski’

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Hadžem Hajdarević dobitnik Nagrade za književno djelo ‘Hasan Kaimija’

Nagrada za književno djelo “Hasan Kaimija” i Povelja za životno djelo dodijeljene su danas u okviru tradicionalne Kulturno-vjerske manifestacije “Dani Hasana Kaimije” koja se već osamnaesti put održava početkom juna

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

U Tuzli promoviran autobiografski roman ‘Spavaj obuven sine’

U Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona večeras je održana promocija autobiografskog romana autora Mirze Bašića pod nazivom “Spavaj obuven sine”. Autor romana je kao 15-godišnji dječak u julu 1995. godine

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Kenan Crnkić dobitnik američke književne nagrade „Bookvana 2017“

Englesko izdanje regionalnog bestsellera „7 tajni uspjeha“ (7 secrets to success) ovogodišnji je pobjednik u kategoriji motivacione literature, te dobitnik prestižne američke književne nagrade „Bookvana 2017“ (BVA). Više hiljada književnih