Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)

Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)

Čajangradska utvrda u naučnoj literaturi prvi put se spominje u djelu „Stari bosanski gradovi“ autora Hamdije Kreševljakovića. U pomenutoj publikaciji, izdatoj, 1953. godine u Sarajevu, Kreševljaković navodi:

To je bio grad kome je osnovica pravokutnik, a u jednom uglu vidi se još nešto zida okrugle kule, koja je stajala do ulaza u grad i s te (zapadne) strane se moglo pristupiti gradu, dok je s ostalih strana pristup upravo nemoguć. I s Čajangrada otvara se vidik na sve strane, s njega se vidi Bobovac na sjeveru i Visoki na jugu. Nije stoga isključeno, da je Čajangrad vršio i optičku vezu između Bobovca i Visokog.“

Kreševljaković dalje navodi kako je ovo bio kraljevski grad, potkrepljujući tu tvrdnju toponimima Kraljev Do i Kraljevo Guvno.

U neposrednoj blizini evidentirano je groblje Šehitluci koje je Kreševljaković datirao u XV, najkasnije XVI stoljeće, povezujući i predaju koja kaže da su tu pokopani vojnici Mehmeda II  koji su pali po zauzeću ovog grada. Vego navodi da tačan naziv ove srednjovjekovne utvrde nije poznat, kako se ista ne spominje u srednjevjekovnim izvorima, dok naziv Čajangrad potječe od slavenske riječičajan; čuvati-štiti. Ovaj toponim odgovara strateškoj lokaciji utvrde koja se, kao što je već navedeno nalazi na teško pristupačnoj uzvisini, te vizuelno povezuje Bobovac i Visoki.

U naučnoj litetaturi ovaj lokalitet se smatra i sjedištem Kraljevskog Ministra Riznice na osnovu nadgrobne ploče kaznaca Nespine koja je pronađena 1946. godine u podnožju Čajangrada. Prema navodima Bešlagića udaljenost između nekropole i Čajangrada je otprilike 1 km. Marko Vego je ovaj lokalitet datirao u srednji vijek, dok Pavao Anđelić ipak daje donekle precizniju dataciju – kasni srednji vijek. Generalna zapažanja naučnika koji su u svojim djelima uglavnom sporadično spominjali ovu srednjovjekovnu utvrdu, te zapažnja naučnika koji su učestvovali u probnim istraživanjima potvrđuju tezu Anđelića, te ovaj lokalitet smatraju suvremenikom kraljevskog grada Visoki. To bi značilo da je Čajangrad sigurno bio naseljen tokom XIII stoljeća pa do osmanske okupacije.

Bitno je naglasiti da je tokom istraživanja obavljenih prethodnih godina zabilježena i naglašena mogućnost da je lokalitet Čajangrad bio naseljen u predrimskom i rimskom periodu. Pretpostavljena trasa puta Via argentia (put srebra) prolazi pokraj ovog lokaliteta. Sam geografski položaj utvrde predstavlja idealnu lokaciju za rimski refugij odnosno neku vrstu stražarskog mjesta u ranijim periodima.

Na lokaciji Malo Čajno evidentirana je prahistorijska nekropola sa ravnim grobovima, koju Borivoj Čović datira u dvije faze – prva, starija faza predstavljena masivnim bronzanima naruknicama, fibulama, iglama i dijelovima dijademe – okvirno 8-7. stoljeće prije nove ere. Mlađa faza je predstavljena glasinačkim rebrastim fibulama, naruknicama od bronzanog lima i željeznim kopljem te se datira u 5-4. stoljeće prije nove ere. Na osnovu blizine ove nekropole postoji osnova za pretpostavku da je i Čajangrad bio naseljen u tom periodu, te se otvara potreba i mogućnost arheološkog istraživanja koji će  ovu pretpostavku potvrditi ili opovrgnuti.

U Zavičajnom muzeju predstavljena dosadašnja arheološka istraživanja lokaliteta Čajangrad

Zavičajni muzej Visoko, u saradnji sa Medresom „Osman-ef. Redžović“ i uz finansijsku podršku Fondacije „Osman-ef. Redžović“, te pod sponzorstvom VGT Osiguranja i Abras Company d.o.o. u periodu od 15. septembra do 4. oktobra je izvršio probna arheološka istraživanja na lokalitetu Čajangrad. Osnovni ciljevi ovog projekta su bili dobivanje stratigrafskih i gabaritnih podataka o pomenutom lokalitetu, kako bi se isti vratio u žižu interesovanja naučnih krugova u Bosni i Hercegovini.

c48cajangrad-press-cd-10

-Tim kojeg je predvodio Zavičajni muzej Visoko se sastojao od arheologa/arheologinja, studenata arheologije  te crtača/dokumentariste sa područja općine Visoko. Ekipu su činili: Adisa Lepić arheolog– vođa terena; Lejla Bečar arheolog – autor projekta; Muhamed Bešlagić – crtač/dokumentarista; Samra Terzić – arheolog; Jasmina Ferhatović – studentica arheologije i Mustafa Uzunalić – student arheologije. Izuzetno vrijedan dio ekipe su činili i učenici Medrese „Osman-ef. Redžović“, članovi historijske sekcije.

Arheološka istraživanja ovog lokaliteta započeta su 15.septembra akcijom čišćenja lokaliteta od vegetacije, u skadu  sa dozvolama dobijenim od JP Šumarija Visoko. Tokom  arheoloških istraživanja otvorene su 4 probne sonde na različiti lokacijama. Skinut je površinski sloj sa već vidljivih zidova kule i vanjskog bedema uz samu kulu. Tom  prilikom pronađeno je velika količina nagorenih životinjskih kostiju i fragmenti keramike.

-Na osnovu preliminarnih rezultata ovog istraživanja, Zavičajni muzej Visoko u suradnji sa Medresom „Osman-ef. Redžović“ i  finansijsku podršku Fondacije „Osman-ef. Redžović“ planira nastavak radova na ovom  lokalitetu  u vidu sistematskog istraživanja. Prema gabaritima lokaliteta, uz konsultaciju sa mr.sci arheologinjom Lidijom Fekežom, predviđa se da će za sistematsko istraživanje i konzervaciju Čajangrada trebati 3-4 godine terenskog rada.

U narednom periodu arheologinje/pripravnice Zavičajnog muzeja Visoko Adisa Lepić i Lejla Bečar će raditi na terenskom izvještaju sa ovog lokaliteta i pripremi publikacije rezultata. Planirana je i konzervacija pronađenog  materijala te izrada projekta za sistematsko istraživanje. Kolektiv Zavičajnog muzeja Visoko kao i saradnici iz Medrese „Osman-ef. Redžović“ smatraju da ovaj lokalitet, izuzev nesumljive naučne vrijednosti, nudi i velik turistički potencijal te vjeruju da će i nadležne vlasti podržati ovaj projekat kako bi mogao biti finaliziran u što kraćem roku, te dodatno obogatit kulturno-historijsku  sliku općine Visoko.

(visoko.co.ba/MiruhBosne)

Previous Federalna vlada prihvatila inicijativu: Pooštravanja kaznene politike za počinioce krivičnih djela u saobraćaju
Next Sigurnosna situacija nekad i sad: 'Uhapsili su ga, ali nije ležao ni dana jer je imao vezu u vlasti. Od tada do danas se ništa nije promijenilo'

You might also like

BAŠTINA

BZK “Preporod” kupuje Bašagićevu rodnu kuću

Iz BZK “Preporod” saopćili su da je kuća do sada bila u privatnom vlasništvu te da predstoji i zahtjevan poduhvat rekonstrukcije kako bi služila kao kulturno-edukativni i muzejski prostor koji

BAŠTINA

Katar donacijom pomaže rekonstrukciju depoa Arhiva Bosne i Hercegovine

Arhiv Bosne i Hercegvine uskoro počinje s realizacjom projekta “Rekosntrukcije depoa” u kojom se čuva bogata i vrijedna arhivska građa. Projekat finansira Država Katar u iznosu 128.512 KM. Tim povodim u

BAŠTINA

Najstarija fojnička džamija ima tri imena, a obnovljena je djevojačkim mirazom

Najstarija džamija u Fojnica datira još iz hidžretske 958., odnosno 1551. godine. Džamija je osim po starini, poznata i po tome što ima tri imena. Atik džamija što znači ‘stara’, Srednja