Nusmir Mekić, koji je diplomirao s ocjenom 9,75, želi napraviti male, jeftine vjetroelektrane koje će pomoći svim stanovnicima Bosne i Hercegovine.
Nusmir Mekić iz Banovića, koji je zbog izuzetnih ocjena tokom studija na Elektrotehnici u Tuzli ponio titulu “Zlatni student”, osvojio je nagradu za najpopularniji projekat na svjetskom takmičenju startup ideja u Kopenhagenu sa 7.300 glasova.
Mekić, koji je studij završio s prosječnom ocjenom 9,75, nagradu je dobio za projekat malih i jeftinih vjetroelektrana.
Na svom projektu je radio šest mjeseci, a kaže da ga je nekoliko investitora već kontaktiralo sa željom da investiraju. Međutim, on želi da vjetroelektrane budu isključivo domaći proizvod.
Iako realizacija takvog projekta zahtijeva mnogo vremena i truda, Mekić kaže da mu je nagrada dala dodatni poticaj da nastavi sa svojim radom.
“Nadam se da ćemo projekat realizovati u našoj BIH i pokrenuti proizvodnju ovih uređaja“, kaže Mekić.
Za Al Jazeeru govori o svom projektu i planovima, takmičenju u Danskoj, elektroenergetskom sektoru u BiH, perspektivi mladih naučnika…
- Kako je nastao projekat malih i jeftinih vjetroelektrana?
– Nastao je kao posljedica urađenog diplomskog rada na temu „Postupak dizajna i izrade malih vjetroagregata“ u kome sam uz pomoć mentora i drugih profesora detaljno istražio male vjetroelektrane. Pri tome se uvijek isticao detalj o visokoj cijenih ovih uređaja, te sam istražio na koji način mogu doprinijeti smanjenju njihove cijene.
Električni dio ovog sistema sam u potpunosti izmijenio u odnosu na konvencionalne, te na taj način doveo do velikog smanjenja cijene. Dodatna smanjenja se mogu uraditi pri konstrukciji tornja i turbine. Nadam se da ćemo u skorijoj budućnosti taj projekat realizovati u Bosni i Hercegovini i pokrenuti proizvodnju ovih uređaja.
- Kako su u Kopenhagenu saznali za Vaš projekat i možete li nam reći više o samom takmičenju?
– To je svjetsko takmičenje startup projekata. Ono uglavnom prikuplja najbolje projekte iz cijelog svijeta, pa su na ovom takmičenju bili i nacionalni prvaci Danske, Švedske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država itd., dok smo se mi ostali kvalifikovali popunjavanjem njihove aplikacije.
Za takmičenje sam saznao slučajno, na internetu, te odlučio opisati svoju ideju detaljno i aplicirati. Sudijama se ideja izuzetno dopala te sam se na taj način plasirao u finale, odnosno među 50 najboljih ekipa na svijetu. Moram još naglasiti da su se sa mnom na takmičenju nalazili ljudi sa izuzetnim idejama, na kojim rade i po nekoliko godina uz provedene analize potencijalnog tržišta, finansija i potrebnih investicija na dugoročnom planu.
Takmičenje također podrazumijeva i povezivanje sa mentorima i investitorima, pa smatram velikim uspjehom što sam uspio dogovoriti mentorstvo sa dvojicom sudija, koji su istaknuti privrednici u Danskoj, nakon što se takmičenje završilo.
- Koji je naredni korak, odnosno da li postoji mogućnost da se sam projekat stvarno primijeni u BiH?
– Jedan ovakav projekat zahtijeva mnogo vremena i posla, međutim, postoji potencijal u našoj državi za pokretanje proizvodnje ovih uređaja. Ja još uvijek razvijam svoj uređaj, te se nadam da ću uskoro pronaći nekoga sa kim mogu zajedno da razvijem i mehaničke dijelove koji će imati dobru funkcionalnosti, ali nisku cijenu.
Bez toga, ja sam ograničen na korištenje dijelova koji se već nalaze na tržištu, mada smatram da možemo vrlo brzo naći rješenje i za te mehaničke dijelove. Na taj način bismo napravili kompletan uređaj, koji bi bio domaće proizvodnje i za kojeg mislim da bi našao široku upotrebu u BiH, ali i mnogo šire.
Nekoliko potencijalnih investitora me je već kontaktiralo, međutim, želim da ovaj projekat odradim polako i sigurno, kako bi pokrenuli našu domaću proizvodnju te stoga biram pažljivo buduće saradnike.
- Sedmog oktobra danska princeza Mary je prisustvovala dodjeli nagrada najuspješnijem mladim inovatorima, među kojima ste bili i Vi.
– Postupak dodjeljivanja nagrada je bio organizovan na taj način da je svakoj kategoriji nagradu dodijelio neki od privrednika i vlasnika firmi iz te oblasti, koje su finansirale takmičenje. Moju nagradu je dodijelio jedan od glavnih organizatora, čija je ideja bila uvođenje takmičenja Social Media Award.
Njeno visočanstvo, princeza Mary je prisustovala dodjeli te sama dodijelila glavnu nagradu ukupnom pobjedniku takmičenja.
Što se tiče mojih osjećanja, ona su uglavnom bila uzbuđenje i fasciniranost veličinom takmičenja, ali i činjenicom da sam ja iz najmanje zemlje od svih prisutnih, ali da je moj projekat ipak osvojio najviše glasova.
Par minuta na bini sam iskoristio da to podijelim sa ostalima te da se zahvalim svojim Bosancima i Hercegovcima na nesebičnoj pomoći da nešto ostvarim na ovom takmičenju.
Ovo je bio moj prvi startup projekat i uopće prvo takmičenje u ovoj oblasti, pa se nadam da ću do sljedećeg napredovati upravo zbog iskustva koje sam dobio. Pored toga, uz pomoć nekoliko udruženja planiramo organizovati i jedno takmičenje u BiH, kojim bismo podstakli mlade ljude na inovativna razmišljanja te ih pri tome i nagradili.
- Na nedavno održanom Samitu o investiranju u elektroenergetski sektor u BiH zaključeno je da BiH slabo iskorištava mogućnosti koje ima na polju obnovljive energije. Zašto je to tako?
– Nažalost, naša država je spora u realizaciji bilo čega. Nekada imam osjećaj da čekamo da neko drugi uradi stvari za nas. Ništa drugačije nije ni u elektroenergetskom sektoru, iako mislim da je to jedan od najperspektivnijih sektora u BiH.
Naša država ima jako veliki potencijal hidroenergije kojeg, koliko-toliko, dobro iskorištavamo, međutim, žalosno je što još uvijek nemamo ozbiljnog vjetroparka niti strategiju o dugoročnom iskorištavanju biomase. Također, tromost cjelokupnog sistema zaustavlja ideje. Kada neko mlad i perspektivan ima ideju i plan kako da je sprovede, uglavnom mu na put staju ljudi koji odluče investirati u nešto „sigurnije“, ne razmišljajući o održivom razvoju našeg društva o kojem toliko pričaju.
Mislim da je jedan od velikih problema našeg društva neosviještenost, posebno o obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti (u domaćinstvima i industriji) kao i činjenici da će nam Evropska unija ubrzo nametnuti dodatne poreze na stakleničke plinove, čime će dodatno povećati cijenu proizvodnje energije te će starija postrojenja imati ozbiljnih problema sa efikasnosti i isplativosti.
- Na kojem polju BiH ima najviše potencijala što se tiče obnovljive energije, kada u obzir uzmemo pet primarnih izvora (solarna energija, hidroenergija, energija vjetra, energija biomase i kogenerativna postrojenja)?
– Svakako da je naš glavni obnovljivi izvor hidroenergija, što se vidi i po instaliranim kapacitetima. Ono što bih volio da vidim u budućnosti je izgradnja reverzibilnih hidroelektrana, kako bi imali što bolji položaj na tržištu električne energije u Evropi, posebno nakon povezivanja našeg regiona sa Italijom pomoću visokonaponskog kabla kroz Jadran.
Ono karakteristično za nas je da imamo „svega pomalo“, pa se nadam da ćemo to iskoristiti. Smatram da su budućnost distribuirani obnovljivi izvori energije i da sve kuće i zgrade trebaju imati svoje izvore, kao što su fotonaponski paneli, solarni kolektori, male vjetroelektrane, izvori geotermalne energije i slično. Također se nadam da ćemo uskoro ozbiljnije razmišljati o biomasi kao gorivu, te njenom ozbiljnijem iskorištavanju, pogotovu u kogeneracijskim postrojenjima kao što su toplane i manje energane.
Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za ovaj obnovljivi izvor energije te se nadam da ćemo to iskoristiti, jer danas se razvijaju nove tehnologije i na ovom polju. Tako npr. imamo brzorastuće drveće koje mnogi farmeri već sade, a koje bi moglo imati značajan potencijal za proizvodnju biomase. Ono što je još pozitivna stvar je sve veća osviještenost našeg stanovništva sa aspekta biomase, pa danas imamo sve više korištenje grijanja koja kao gorivo koriste pelet.
- Da li ste imali neke prethodne projekte ili ideje koje bi uskoro mogle zaživjeti?
– Na nekim sam projektima već samostalno radio u vidu malog ljetnog biznisa, pa sam pravio inkubatore i sušare za voće manjeg kapaciteta. Uz ovaj projekat sam radio još neka istraživanja, posebno na polju primjene biomase i lokalne proizvodnje bioplina i humusa od organskog otpada, međutim, kako vjetroelektrane imaju više električnih dijelova na njima sam više i radio.
U Danskoj sam upoznao nekoliko zanimljivih ljudi sa kojima sa pričao o mogućim projektima koje bi mogli sprovesti, pa se nadam da ću uskoro dogovoriti suradnju i realizaciju ovih stvari.
- Šta vas inspiriše da se bavite naukom?
– Nauku sam zavolio od malih nogu, još iz osnovne škole takmičenja iz matematike i fizike su me uvijek motivirala na dodatno istraživanje i usavršavanje. Vremenom se to zavoli, posebno osjećaj ushićenja kada uspješno završiš projekat na kome si se dugo vremena mučio. Posebno važno za mene je da učim nove stvari i da se usavršavam, a ukoliko su to praktične i primjenjive stvari onda stvarno uživam u tome i pokušavam što bolje da ih primijenim.
Također mi je veliki motiv da sva moja primjenjiva nauka bude nekome od koristi, posebno stanovništvu Bosne i Hercegovine, stoga želim ostati u domovini i dati svoj doprinos njenom razvoju iako bih u drugim državama imao mnogo bolje uslove za rad i život.
- Kako vidite perspektivu za mlade naučnike/pronalazače u BiH?
– Mladi ljudi generalno nemaju podršku države, te najčešće, na žalost svih nas, se okreću stranački podobnim pozicijama ili odlasku u inostranstvo. Smatram da se država treba okrenuti mladim ljudima i njihovim idejama, ali očekujem i od nevladinog sektora da više ulaže u ovu skupinu.
Shodno predhodnim događajima napravio sam dogovor sa nekoliko tuzlanskih organizacija da organizujemo takmičenje, odnosno smotru ideja koje ljudi širom svijeta imaju te da nagradimo najbolje sa ciljem podsticanja ove grupe ljudi. Nadam se da će nam se priključiti što više organizacija, firmi, ali i medija kako bi napravili što veći događaj i konačno nešto pokrenuli.
- Posljednjih godina smo svjedočili raznim pokušajima gradnji hidroelektrana, primjerice na Sani i Uni, ali građani su većinski bili protiv. Zašto se ljudi protive takvim idejama?
– Ideje malih hidroelektrana su također odlične, ali mislim da ih treba graditi na rijekama koje nemaju turistički potencijal kao što je to Una. Smatram da obje strane trebaju imati razumijevanja za onu drugu, jer da bi imali proizvodnju energije moramo da se odreknemo nekih stvari, ali mislim da za proizvodnju energije ne trebamo žrtvovati sve ostalo.
Rijeke sa manjim potencijalom, čija se voda koristi u industriji, trebaju biti prioritet, jer na taj način možemo izvršiti i pročišćavanje tih voda za dobrobit cijele zajednice. Posebno važno za nove hidroelektrane je to što se voda prilikom prolaska kroz sistem ne zagadi, te one ne zagađuju rijeku, nego samo „prekidaju“ prirodni ekosistem na toj lokaciji.
Izvor: Al Jazeera