Bosanskohercegovački lingvistički atlas – najveće i „najskuplje” djelo u historiji lingvistike u našoj zemlji

Bosanskohercegovački lingvistički atlas – najveće i „najskuplje” djelo u historiji lingvistike u našoj zemlji

Fonetski tom “Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika”, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini, predstavljen je u četvrtak u mostarskom Centru za kulturu.

Autori ovog kapitalnog djela su Senahid Halilović, Mehmed Kardaš, Amela Ljevo-Ovčina i Emira Mešanović-Meša, dok su izdavači ove reprezentativne i temeljne lingvističke publikacije Slavističi komitet iz Sarajeva, Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

– Dugo smo radili na ovom djelu, a ono ima i svoju prethistoriju. Prije nego što smo u ruke uzeli obavezu da dođemo do ovog fonetskog toma, imali smo sreću da je u periodu od 1975. do 1986. godine tridesetak lingvista u 230 mjesta širom Bosne i Hercegovine radilo na istraživanju – rekao je akademik i lingvist te jedan od autora ovog djela Senahid Halilović.

Halilović je naglasio kako je ovo ujedno i najveće i „najskuplje” djelo u historiji lingvistike u Bosni i Hercegovini te da su na njemu radili oko pet godina kako bi došli do ovog fonetskog toma.

– U njemu je predstavljeno nekih desetak posto od sveukupne građe kojom raspolažemo. Pred nama je i izrada morfološkog toma i nadam se da ćemo za koju godinu imati drugi tom u nizu. Ovo su prekretnice u razvoju lingvistike, posebno dijalektologije, a Bosna i Hercegovina je ovim djelom dobila kapitalnu publikaciju koja je usporediva s modernim i sličnim izdanjima ove vrste u svijetu – smatra akademik.

Halilović je rekao kako je ovaj posao zahtijevao visokokvalificirane saradnike koji mogu odgovoriti zadatku.

Na prijeratnom prikupljanju građe od 1975. do 1986. godine učestvovalo je 37 ispitivača u 230 izabranih mjesta.

– Tih 230 mjesta je pažljivo birano. Sto mjesta je nastanjeno Bošnjacima, 80 Srbima i 50 Hrvatima. Ona su izabrana za istraživanje kako bi imali približnu sliku kako stoje stvari u govorima širom Bosne i Hercegovine u svim dijalektima i poddijalektima – kazao je Halilović, nadodavši kako u Bosni i Hercegovini imamo četiri dijalekta koja su obilježena na kartama u ovom atlasu.

Istakao je kako je djelo dostupno i u elektronskoj varijanti na stranicama Slavističkog komiteta.

Pomoćnik ministra FBiH za nauku i tehnologije Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke rekao je kako mu je drago što je ministarstvo suizdavač i partner u realizaciji ovog djela.

– Riječ je o izuzetno važnom projektu, kako za ovu zemlju tako i za lingvističku nauku. Ako ćemo računati istraživanje koje mu je prethodilo, proces je trajao nekoliko desetljeća, a obrada rezultata nekoliko godina. Na različite načine ovo je kapitalan projekt kojega nemaju pojedine države u okruženju – rekao je Branković.

Osvrnuo se i na razlike nastale nakon istraživanja uzrokovane ratom u BiH.

– Rat je donio određene promjene na terenu, ali u globalu odgovara onome što imamo i u današnje vrijeme – zaključio je pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije.

O Atlasu su, osim autora, govorili Dijana Hadžizukić i Enisa Barjaktarević.

Bosanskohercegovački lingvistički atlas prvi je lingvogeografski poduhvat ove vrste ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na području štokavskog narječja i uopće u okviru srednjojužnoslavenskog jezika dijasistema.

Bosanskohercegovačkom lingvističkom atlasu I: Fonetika ugledni slavenski dijalektolozi rekli su sljedeće:

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika velik je i ozbiljan rezultat važnih dijalektoloških istraživanja provedenih sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća i u najnovije doba. Sada je dijalekatna situacija izmijenjena, ali je građa pouzdano zabilježena, pa, prema tomu, dragocjena. Dragocjenost je u tom što je rad okupio vrsne istraživače i donio rezultat izvanredne vrijednosti. Ostvarenje je vrhunski rezultat bosanskohercegovačke i srodnih filologija. On je golem, ozbiljan i dobrodošao, u svakom segmentu vrhunski.”

akademik Josip Lisac (Sveučilište u Zadru, Hrvatska)

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika primjer je preciznog rada iz oblasti lingvističke geografije zahvaljujući stručnosti izvrsnog tima lingvista na čelu sa voditeljem projekta Senahidom Halilovićem. Prvi tom, posvećen fonetici, je svestrano i kompleksno istraživanje fonetskih pojava koje se javljaju u dijalektima Bosne i Hercegovine krajem 20. i početkom 21. vijeka. Različitosti u tradicionalnim dijalektima brzo nestaju zbog, između ostalog, povećane društvene mobilnosti, stoga atlas predstavlja važno svjedočanstvo jezičkog i kulturnog naslijeđa dijalekata na prostoru Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegovački lingvistički atlas sadrži dubinsku analizu predstavljenih oblika riječi i fonetskih pojava primjenom sintetičkog pristupa, osim toga, jezički podaci prikazani su na pažljivo i čitko izrađenim jezičkim kartama. Važna prednost rada je njegova općedostupnost, jer će, osim u štampanom izdanju, Atlas biti dostupan i u elektronskoj verziji. Dragocjeni jezički materijali sadržani u Atlasu i metapodaci mogu poslužiti za poredbene analize na širem općeslavenskom planu.”

prof. dr. Helena Grochola-Szczepanek (Instytut Języka Polskiego PAN, Poljska)

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika (BLA) originalno je naučno djelo saradnikâ Slavističkog komiteta u BiH na čelu sa prof. dr. Senahidom Halilovićem. Monografija ispunjava prazninu u geolingvističkom istraživanju srednjojužnoslavenskog idioma. Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika (BLA) izuzetno je vrijedan doprinos južnoslavenskoj, slavenskoj i evropskoj dijalektologiji i geolingvistici, kao i indoevropeistici jer na jednom mjestu donosi bogat dijalekatski materijal koji do sada nije bio ni metodološki prikazan ni lingvistički analiziran.”

prof. dr. Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Frana Ramovša, Slovenija)

Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika – temeljita je publikacija koju je svjetska slavistika dugo čekala. (…) Recenzirana publikacija predstavlja vrijednost za svjetsku nauku (…)”

др. Глеб Петрович Пилипенко (Институт славяноведения РAН, Rusija)

Slavistički komitet objavio je krajem 2020. elektronsko izdanje prvog toma prvog BLA.

(Način pristupa: https://slavistickikomitet.ba/Bosanskohercegovacki_lingvisticki_atlas.pdf.)

(MiruhBosne/Fena)

Previous Mostarski klubovi igraju najbolji fudbal u državi - Veležu prvi osvojeni kup, Zrinjskom nova titula u PLBiH
Next Premijer Novalić podržao Izetbegovića stihovima slavnog bosanskog pjesnika

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Gradska biblioteka Kakanj organizator festivala književnosti ‘Bosansko kraljevstvo u književnosti’

Srednjovjekovna Bosna je period o kojem nas podsjećaju i književnici, jer samo kroz umjetnost ove historijske činjenice mogu doprijeti do svakoga. Gradska biblioteka Kakanj organizator je festivala književnosti „Bosansko kraljevstvo

BAŠTINA

Eminagića kuća u Tešnju: Prostor koji posjetioce vraća u davna vremena i mami da ponovo dođu

Svako onaj ko posjeti Tešanj, mjesto poznato po velikom broju firmi koje egzistiraju na području te općine u Bosni i Hercegovini, kao nezaobilazan segment svrati u Eminagića kuću – konak,

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Knjiga ‘Tražeći Esmira’ Nicka Teunissena priča o ljudima Srebrenice

U središtu Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici nalazi se mezar mladića Esmira Mujičića, koji je ubijen u genocidu počinjenom u julu 1995. godine. Fotografija tog mladića u vihoru rata nagnala