Bosna i Hercegovina tri decenije glavno jelo na meniju Zagreba i Beograda

Bosna i Hercegovina tri decenije glavno jelo na meniju Zagreba i Beograda

O ishodu samita u Sloveniji, usvojenoj Deklaraciji i drugim temama s FTV-a su razgovarali sa Željkom Komšićem, predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se za Dnevnik 2 javio iz Ljubljane.

Kaže da ni do sada nije bilo nekih preciznih rokova.

“Slovenija je, uz podršku još nekih zemalja EU, tražila da se odredi rok koji je nekih desetak godina za pristupanje svih država zapadnog Balkana EU. Najveći dio zemalja naravno nije to podržao, ali treba napomenuti da postoje neke zemlje koje se oštro protive cijelom tom procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU. Tako da, kad gledate očima ljudi iz EU, ovo je neko srednje rješenje. Proširenje je vraćeno na sto, pored toga što se tražilo u pripremi ove Deklaracije da se samo ta riječ izbaci. Rok nije određen, ali zato ostaje opredjeljenje političko EU ka proširenju. Ali, da budemo iskreni, ja spadam u red ljudi koji vrlo često zna kritikovati postupke EU, pogotovo kada je riječ o napretku pojedinih zemalja koje ostvare traženi napredak, a onda izostane status koji očekuju. Ali s druge strane ostaje i to da mi objektivo, kao zemlje zapadnog Balkana, nismo zaista spremni da u ovom trenutku postanemo punopravne članice EU. Pogledajte samo stanje u pojedinim zemljama i sve će vam biti jasno. Dakle jedno je ono što bismo mi voljeli, a drugo je šta je realno i šta je moguće i s aspekta odnosa u EU, standarda koje traži od nas, a i stanja u našim zemljama. Dakle, po meni je ovo blagi plus u odnosu na prijašnju situaciju.”

Navodi da se u Deklaraciji nigdje ne spominje Otvoreni Balkan i da to znači da Unija preferira Berlinski proces.

“Nećete čuti da se oni baš direktno opiru ideju Otvorenog Balkana jer se ne možete opirati ideji regionalne saradnje. Ali Berlinski proces jeste nešto što se odvija pod skutima Evropske unije, nešto što je kreirano zajedničkim naporom i EU i zemalja Zapadnog Balkana. Kroz Berlinski proces zapravo vežete zemlje Zapadnog Balkana  za EU, dok Otvoreni Balkan bi bio nešto što je originalna domaća inicijativa ali bez neke konekcije na EU. Razlika između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa je u tome da Otvoreni Balkan nosi nula eura, a Berlinski proces nosi 30 milijardi eura.”

O porukama Vučića i Plenkovića Komšić kaže da je vidio Vučićevu izjavu da se Zagreb i Beograd 90% slažu kada je u pitanju BiH.

“Ja mogu reći da su se i Milošević i Tuđman 90% slagali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina pa znamo do čega je to dovelo. Postoji pitanje kojih je to 10% oko kojih se ne slažu. Izgleda da je Bosna i Hercegovina, mada smo mislili da je to vrijeme prošlo, već treću ili četvrtu deceniju glavno jelo na meniju Zagreba i Beograda. To sigurno nije nešto što je dobro za nas u Bosni i Hercegovini, ali vjerujte da nije dobro ni za Zagreb ni za Beograd.”

Ističe da je odluka Sifeta Podžića potpuno u skladu sa njegovim nadležnostima i da nije trebao nikakvu novu odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine jer vježba nije otkazana.

“Ona je odgođena zbog situacije sa koronom i pandemije. Meni cijela ova galama oko toga izgleda kao bura u čaši vode, ali počinjem da mislim da su neki ljudi u Beogradu, koji su očigledno imali namjeru doći na tu vježbu, kao i ljudi u RS-u, imali neke druge planove sa tom vježbom. Da ona nije samo ono što bi trebalo da bude – saradnja oružanih snaga dvije zemlje koja treba zapravo da doprinese prijateljstvu.”

“Američke sankcije su obično efikasnije sankcije jer je proces donošđenja odluka jednostavniji u odnosu na sankcije koje uvodi EU. Da li će EU sankcionisati pojedine  političare ili će možda početi da uskraćuje novčana sredstva RS-u, ja to još ne znam. Priča o američkim sankcijama bh. političarima se vrti već neko vrijeme”, zaključio je Komšić.

Previous Jezik istine je jasan i razgovjetan - trajan kao takav, ne briše se gumicom ili smišljenom laži
Next Sarajevo dobija podršku za OI s Barcelonom te obnovu bob staze na Trebeviću

You might also like

NAŠI DANI

Društvo Crvenog krsta/križa BiH aktiviralo humanitarni broj za stanovništvo Maroka

Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine aktiviralo je humanitarni broj 17023 – čijim pozovom građani mogu donirati dvije konvertibilne marke (KM) za stanovništvo Maroka, javlja Anadolu. “Društvo Crvenog krsta/križa Bosne

OTPOR BOSNE

Obilježeno 25. godina od osnivanja ratne bolnice „Higijenski zavod“ Mostar

  Polaganjem cvijeća na mostarskim Šehitlucima osoblje nekadašnje Ratne bolnice “Higijenski zavod ” prisjetilo se svojih poginulih kolega. Ratna bolnica „Higijenski zavod” bila je jedina zdravstvena ustanova u istočnom dijelu

NAŠI DANI

‘NE DAMO DRŽAVU’ – za 26. najavljeno veliko okupljanje građana u glavnom gradu

INICIJATIVA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE u koju su uključene brojne formalne i neformalne organizacije – organizuju veliko okupljanje građana u povodu Dana državnosti pod sloganom ‘NE DAMO DRŽAVU’ na platou