Bosna po šumskim bogatstvima dva puta bogatija od Belgije, tri puta od Danske i gotovo četiri puta od V. Britanije

Bosna po šumskim bogatstvima dva puta bogatija od Belgije, tri puta od Danske i gotovo četiri puta od V. Britanije

Prvi dan proljeća ujedno se obilježava i kao Međunarodni dan šuma. Obilježavanje je počelo 1971. na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije, a onda je i UN podržao tu ideju vjerujući da se tako doprinosi povećanju svijesti o očuvanju šuma.

Zdrave šume su itekako važne za zdravlje stanovništva jer samo šetnja njima blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko čovjekovo zdravlje. Također, doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja, doprinose ravnoteži kisika, ugljendioksida u zraku i sprečavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.

Zauzimaju četiri milijarde hektara površine na Zemlji.

Šume na Balkanu

Područje Balkana itekako je bogato šumama, i to prirodnim, što je rijetkost u Evropi.

Međutim, pojedine zemlje nekontrolisanom sječom polako ostaju bez ovog vrijednog prirodnog bogatstva.

Među njima je i Bosna i Hercegovina koja, uprkos nekontrolisanoj sječi koja traje godinama, i dalje stoji u samom evropskom vrhu zemalja po šumskom bogatstvu.

Naime, šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 63 posto Bosne i Hercegovine.

Ova balkanska država je, poređenja radi, po šumskim bogatstvima dva puta bogatija od Belgije, tri puta od Danske i gotovo četiri puta od Velike Britanije.

Šume u Bosni i Hercegovini se odlikuju velikom raznolikošću tipova i posjeduju više od stotinu vrsta drveća.

Glavne vrste drveća su jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).

Bosna i Hercegovina može se pohvaliti i šumskim sastojinama prašumskog tipa, među kojima je najveći i najraznovrsniji prašumski rezervat u Perućici.

No, osim svima poznate Perućice, Bosna i Hercegovina može se pohvaliti s dodatnih 8 prašuma i 3 prašumska rezervata.

Istovremeno, u Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49,3 posto kopnene površine, od čega je njih 95 posto prirodno.

U hrvatskim se šumama može pronaći više od 60 drvenastih biljaka, a životinjski svijet uključuje brojne vrste ptica i njihove rezervate, srne, jelene, zečeve, medvjede i vukove.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor neke su od vrsta koje čine hrvatske šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikim.

No, bitno je naglasiti da blizu 80 posto hrvatskih šuma čine listače.

Hrvatske šume trenutno imaju približno 9 milijardi stabala.

Zanimljivo je da Gospina papučica, jedna od najljepših i najrjeđih evropskih orhideja raste, upravo, u sjenama hrvatskih šuma.

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom, s obzirom na činjenicu da šuma zauzima nešto više od 30 posto državne površine, te se može pohvaliti s 49 različitih vrsta drveća.

Najzastupljenije vrste drveća u šumama Srbije su hrast lužnjak, bukva, četinari (jela, smrča, bor) i druge listopadne vrste kao što su topola, jasen i grab.

Šume Srbije godišnje proizvedu 8.000.000 tona kisika, a sagori se 4.000.000 tona ogrjevnog drveta. Doprinos Srbije svjetskom balansu ugljendioksida je oko 4.000.000 tona godišnje.

Srbija je sve do polovine 19. vijeka bila obrasla gustim, neprohodnim šumama koje su prekrivale, prema nekim procjenama, blizu 80 posto njene teritorije, ali je uništavanje šuma u Srbiji toliko uzelo maha da se već tada shvatao značaj održavanja i obnavljanja šuma. Stoga je 1891. godine donesen Zakon o šumama.

Po stepenu šumovitosti, Crna Gora pripada samom evropskom vrhu.

Naime, površina ove balkanske zemlje iznosi 1.381.200 ha, od čega, prema statističkim pokazateljima, na šume i šumsko zemljište otpada 54 posto.

Crnogorske šume su bogate različitim vrstama drveća, a među najzastupljenijim su bukva, hrast, jela, bor, smrča i crni bor.

Također, u šumama Crne Gore žive mnoge životinjske vrste, kao što su risovi, vukovi, medvjedi, divlje svinje, srne i jeleni.

Šume u Crnoj Gori su također važan izvor turističkih atrakcija. Planine kao što su Durmitor, Bjelasica, Prokletije i Lovćen nude brojne staze za planinarenje, biciklizam i skijanje, dok su nacionalni parkovi Biogradska Gora, Skadarsko Jezero i Lovćen savršeno mjesto za opuštanje i uživanje u netaknutoj prirodi.

Nedovoljna briga o šumama

Dakle, cjelokupan život na planeti Zemlji nezamisliv je bez šuma.

No, koliko uopće brinemo o njima?

Šume širom svijeta izložene su mnogim prijetnjama koje ugrožavaju njihov opstanak. Jedna od najvećih prijetnji šumama je nekontrolisana sječa i krčenje šuma. Ljudi siju usjeve ili grade stambene objekte na mjestima gdje su nekada bile šume, a šume se krče zbog proizvodnje papira, drveta i drugih šumskih proizvoda.

Ovo uništava šumska staništa i dovodi do smanjenja biodiverziteta, što može imati ozbiljne posljedice na ekosistem kao cjelinu.

Druga prijetnja za šume su požari. Požari uništavaju velike površine šuma, a također oštećuju i tlo, vodu i klimu u okolini.

Klimatske promjene također predstavljaju veliku prijetnju za šume. Povećanje temperature i promjena padavina mogu utjecati na rast i opstanak šuma, a šume mogu postati podložnije bolestima, štetočinama i požarima.

Na kraju, neodgovoran turizam i nekontrolisana urbana ekspanzija također mogu oštetiti šume i njihova staništa.

Stoga, potrebno je razviti održiv način upravljanja šumama koji se zasniva na dugoročnom planiranju i očuvanju ekosistema.

Ovo uključuje kontrolisano korištenje šumskih resursa, razvoj ekološkog turizma i poštovanje šumskih pravila i propisa.

(MiruhBosne/TRT)

Previous Vučić: Pisalo se da je samo pitanje vremena kada će Srbija napasti Bosnu i Hercegovinu
Next Posjeta uoči ramazana: Ajka Lokmić, najstarija u Bosni, ima 109, a Selma Hadžagić 100 godina

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Mustafa Šarić iz Zenice pobjednik u skokovima u vodu na Bentbaši

Mustafa Šarić iz Zenice osvojio je prvo mjesto na osmom takmičenju u skokovima u vodu “Bentbaša Cliff Diving” koje je održano danas u Sarajevu. Drugo mjesto pripalo je Evaldu Krniću, a

BH RAZGLEDNICA

Čuvari tradicije: Bakardžije Sarajeva i Istanbula

Otkrijte bogatu tradiciju obrade bakra u srcu Istanbula i Sarajeva. Ismet i Vezir, svojom vještinom i predanošću oživljavaju umijeće obrade bakra, koje je počelo još hiljadama godina prije nove ere.

BH RAZGLEDNICA

Srebrenica: Defileom djece kroz grad obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Defileom djece kroz grad, prigodnim programom i puštanjem balona u bojama bosanskohercegovačke zastave u Srebrenici je obilježen 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine. U programu obilježavanja, koji je