Bošnjaci su pripadnici svih vjerskih konfesija

Prvi put nakon 24 godine danas će se u Sarajevu obilježiti Dan Bošnjaka. Svečanu akademiju u Vijećnici organizuju Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Preporod i Merhamet.

Gost jutarnjeg programa N1 televizije Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.

1993. godine je vraćeno ime Bošnjacima na Prvom bošnjačkom saboru.

“To je bio jedan od najtežih perioda u ratnom periodu RBiH. 27. septembra je održan Prvi bošnjački sabor u organizaciji i podršku državnog i vojnog rukovodstva u Holiday Innu. Drugog dana donesena je Deklaracija da se vrati povijesno ime narodu kojem je matica Bosna i Hercegovina i koji u Bosni i Hercegovini živi od postojanja ime Bosna, od Srednjeg vijeka, preko Otomanskog i Austrougarskog perioda. Tada je to bilo 112 godina praznine jer je naziv naroda koji živi u Bosni i Hercegovini potisnut“, rekao je Zlatar.

On je istakao da su Bošnjani i Bošnjaci isti pojam, a da je razlika samo u lingivističkom smislu.

“Bošnjaci su pripadnici svih vjerskih konfesija. Bošnjak nije imao vjersku, već nacionalnu odrednicu. U ZAVNOBiH-u obnovom državnosti izgubljen je nacionalni bosanski identitet jer je donesena formula da je BiH bosanska, srpska i hrvatska. Vjerovatno je trebalo reći da je BiH bosanska. Bošnjacima se nije dalo da vrate svoj identitet, ali ta se nepravda ispravila 1993. godine, a 1994. godine je donesen ustavni zakon i naziv Musliman se izmijenio nazivom Bošnjakom. Bošnjaci nisu samo pripadnici islamske vjeroispovijesti. Mnogo katolika i pravoslavaca, odnosno Hrvata i Srba, prezivaju se Bošnjak. Kao što ima muslimana koji nose prezime Hrvat jer potiču iz Hrvatske“, pojasnio je Zlatar.

On je kazao da kroz historiju postoji mnogo praznina.

Bosanski rječnik 200 godina prije srpskog

“Obzirom da smo živjeli u bivšoj Jugoslaviji, jezik je bio srpsko-hrvatski, a bosanski je bio nepriznat. I danas se osporava što je civilizacijski nonsens. Jedino se bosanski jezik osporava unutar Bosne i Hercegovine od strane režima Milorada Dodika. To je nemoguća misija. Postoje rječnici bosanskog-italijanskog jezika iz 1600., a to je mnogo prije nego što su uspotavljeni rječnici srpskog i hrvatskog jezika.  I rječnik Vuka Karadžića se zove “rječnik”, a ne “rečnik”. U njemu ne piše “mleko”, već “mlijeko”. Vuk je živio deseak kilometara od rijeke Drine gdje se govorila ijekavica“, rekao je Zlatar.

Gost Novog dana je kazao da se stalno osporava bosanski jezik i bošnjački identitet i da se to radi godinama.

On je istakao da je apsurdno nazivati ovaj projekat antibosanskim, kako su neki navodili.

“Pokrovitelj treba biti ličnost koja po ustavu predstavlja Bošnjake, a to je član Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Bakir Izetbegović. Iz bilo kojeg druge političke opcije da bude, svejedno je. Mi smo pozvali predstavnike svih političkih stranaka, bošnjačke i bosanske provinijencije koji su zastupljeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine“, dodao je Zlatar.