BZK “Preporod” kupuje Bašagićevu rodnu kuću
Iz BZK “Preporod” saopćili su da je kuća do sada bila u privatnom vlasništvu te da predstoji i zahtjevan poduhvat rekonstrukcije kako bi služila kao kulturno-edukativni i muzejski prostor koji će kao takav u skoroj budućnosti nesumnjivo služiti i lokalnoj zajednici i biti značajnim odredištem na mapi kulturnog turizma.
Ideja da se otkupi rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju postoji već nekoliko godina, a ovih se dana privodi svojoj konačnoj realizaciji. Ovaj generacijski poduhvat poduzela je Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, i to zahvaljujući finansijskoj podršci Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva.
Time će se sačuvati, otrgnuti od zaborava i staviti u funkciju objekat od neprocjenjive historijske i simboličke vrijednosti koji je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a čiji je značaj za Bošnjake fundamentalan budući da je Bašagić jedna od najznamenitijih ličnosti u sveukupnoj bošnjačkoj povijesti – bio je začetnik novije bošnjačke književnosti i moderne kulture Bošnjaka uopće, prvi bošnjački doktor nauka, vodeći društveni i politički aktivist te potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora u Austro-Ugarskoj monarhiji kao prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta, kao i osnivač i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” kao temeljne i najstarije kulturne ustanove Bošnjaka s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, tj. od 1903. godine.
You might also like
U Sarajevu konferencija o zaštiti pisanog nasljeđa: Važna razmjena iskustava
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u utorak je nastavljena prva međunarodna konferencija “O zaštiti pisanog naslijeđa”, na kojoj učestvuju ugledni stručnjaci i intelektualci iz regiona i svijeta, a koji
Život u bosanskoj kući staroj preko 300 godina (Video)
Videopriča iz stare bosanske kuće porodice Hamidović iz Džafića kod Kalesije….
Hafiz Ibrahim Šehović – Bošnjak koji je prepisao Kur’an 66 puta
Tradicija prepisivanja Mushafa (Kurʼana) u Bosni i Hercegovini neraskidivo je povezana sa dolaskom Osmanlija i islama na ove prostore. Od njihovog dolaska, 1463. godine, pa do današnjih dana među Bošnjacima