Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana

Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana

Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovini, obilježava se danas različitim aktivnostima u Bosni i Hercegovini i šire.

Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 ljudi, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.

Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.

Bećirović: Niko ne može sakriti istinu o Prijedoru, Kozarcu i Bosni i Hercegovini

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović povodom obilježavanja Dana bijelih traka, uputio je poruku javnosti:

“Dan bijelih traka, koji se obilježava 31. maja svake godine, tužni je podsjetnik na masovno ubijanje nedužnih civila u Prijedoru i Kozarcu. Naša obaveza, kao i obaveza budućih generacija, jeste da nikada ne zaboravimo 3.176 svirepo ubijenih Prijedorčana. Među njima je i 102 djece. Ubijeni su samo zbog svog imena i prezimena, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe.

To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm.

Naša je obaveza da podržimo porodice žrtava, koje još vjeruju da će pravda stići barem neke od zločinaca. Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti, te istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji.

Porodicama žrtava u Prijedoru i Kozarcu izražavam najdublje saučešće, a ubijenim želim vječni rahmet”.

Prva samostalna izložba radova bosanskohercegovačkog fotoreportera Nidala Šaljića “Zidovi” otvorena je danas u Prijedoru na mjestu nekadašnjeg logora Trnopolje.

Fotoreporter Nidal Šaljić u Prijedoru otvara izložbu ‘Zidovi’

(Agencije/MiruhBosne)

Previous Mladi inovatori iz Vogošće efikasno griju vodu korištenjem solarne energije
Next Entitet RS želi da država Bosna i Hercegovina plati 46 miliona eura odštete slovenskoj kompaniji

You might also like

HISTORIJA

Na Višegradskoj kapiji obilježena 73. godišnjica oslobođenja Sarajeva od fašizma

  Polaganjem vijenaca na spomen-obilježju narodom heroju Mustafi Dovadžiji, a zatim i borcima Oslobodilačkog rata 1992.-1995., te borcima na Višegradskoj kapiji obilježen je 5. april 1945. godine, kada su prve

NAŠI DANI

Kompanija ‘Tehnograd’ donira 1000 zaštitnih odijela UKC-u Tuzla

–Povodom aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa Corona virusom (COVID-19) izuzetno je važno da zaštitimo one koji u svakodnevnim situacijama štite nas. U cilju prevencije širenja Corona

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Imam Ahmed Hrustanović objavio ratna pisma svoga oca: Priča je ovo svih nas iz Srebrenice

Ahmed Hrustanović, imam u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici, u rodni grad se vratio prije nekoliko godina. U Srebrenici je, kako kaže, našao mir sa suprugom i četvero djece. U genocidu